Bez sumnje najveća medicinska priča zadnjih dana je najnovija epidimija virusa ebole u zapadnoj Africi, najsmrtonosnija u historiji.
Trenutni podaci, koje je jučer potvrdio portparol Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tarik Jašarević, govore da je u Gvineji, Liberiji i Siera Leoneu zabilježeno 1.440 zaraženih i više od 880 umrlih od aktuelne epidemije.
Glavni federalni epidemiolog dr.Jelena Ravlija pojasnila je za Agenciju Fena da bolesti uzrokovane virusom ebole spadaju u grupu bolesti znane kao virusne hemoragijske bolesti.
"Ebola je ozbiljna bolest koja potječe iz centralne i zapadne Afrike, osobito ruralnog područja u blizini tropskih kišnih šuma. Trenutno je zabilježeno epidemijsko izbijanje bolesti u Gvineji i Liberiji, Sijera Leoneu i Nigeriji. Uzročnik je virus iz familije Filoviridae, osjetljiv na uobičajena dezinfekcijska sredstva, na sobnoj temperaturi može preživjeti više dana. Prirodni rezervoar virusa je nepoznat. Obično se prva osoba (index slučaj) zarazi kroz kontakt sa zaraženom životinjom", objasnila je Ravlija.
Ona kaže da put prenosa može biti direktni, blizak kontakt s tjelesnim tekućinama (krv, slina, stolica, urin, znoj i sl.) oboljele ili od ebole umrle osobe, kao i indirektni kontakt-preko kontaminirane odjeće.
Nakon inkubacije javljaju se nekarakteristični rani simptomi groznica, zimica, bolovi u mišićima, žutica. Kasniji simptomi uključuju mučninu, povraćanje, bol u prsima, grlobolju, bolove u trbuhu i proljev. Neki pacijenti imaju obilna unutarnja i vanjska krvarenja s otkazivanjem funkcije bubrega, jetre i drugo.
"Dakle, virus ebole je jako ozbiljna bolest. Moderna medicinska znanost nije od velike pomoći pri liječenju bolesti. Bazično, liječenje se svodi na podršku i njegu, od sprečavanja dehidracije, redovne transfuzije pa do respiratorne i kardiovaskularne asistencije, ako je potrebno", ističe Ravlija.
Zbog, kako dodaje, načina prenošenja infekcije, koji zahtijeva direktan kontakt s krvlju, sekretima i drugim tjelesnim tekućinama oboljelih, rizik zaraze za osobe koje putuju, prvenstveno u urbana područja je zapravo nizak.
"Potrebno je izbjegavati nezaštićeni kontakt sa oboljelim, sumnjivim i kontaminiranim površinama", kaže Ravlija.
Na pitanje kako prepoznati simptome ebole, Ravlija navodi da je u početku, zbog nekarakteristične kliničke slike koja može ličiti na gripu, teško prepoznati ebolu te je stoga važan epidemiološki podatak o mogućoj izloženosti zarazi.
Ono je što je potrebno za preventivu jeste izbjegavati nezaštićeni kontakt s oboljelim, sumnjivim i kontaminiranim površinama, izbjegavanje bliskog kontakta s divljim životinjama, bilo da su žive ili mrtve, uključujući majmune, šumske antilope, glodare i slijepe miševe, kao i održavanje higijene - pranje ruku toplom vodom i sapunom.
