Rasprava o negativnim revizorskim izvještajima IRBRS-a

Glavna služba za reviziju javnog sektora RS-a dala je negativno mišljenje o poslovanju IRBRS-a i fondova u njenom sastavu zbog kršenja Zakona o javnim nabavkama, te činjenice da u tim institucijama ne funkcioniše sistem internih kontrola i nisu bili donijeti mnogi akti u skladu s zakonom.

Utvrđeno je IRBRS-a u prošloj godini za nabavke za potrebe te banke ukupno prekoračila planirani iznos za 48 posto i prekršila Zakon o nabavkama, jer je objekat bio u izgradnji.

Naime, Uprava Banke je 10.decembra 2007. godine donijela odluku o kupovini poslovnog prostora u zgradi "Estetik centar" u Banja Luci sa cijenom od 3.206 KM/ m², što ukupno iznosi 2.714.024 KM sa uračunatim PDV-om i pet garažnih mjesta na istoj lokaciji po cijeni od 26.500 KM za jedno garažno mjesto, što ukupno iznosi 132.500 KM sa uračunatim PDV-om.

Ugovor o kupoprodaji tih nekretnina zaključen je 16.januara 2008. godine, na osnovu ponude "Estetika- Interprojekt" Banja Luka, na ukupan iznos od 2.846.525 KM, bez utvrđivanja stepena dovršenosti objekta u momentu zaključivanja ugovora.

Prodavac se obavezao da poslovni prostor preda najkasnije do 18. jula 2008. godine, a do završetka revizije, augusta 2009.godine, poslovni prostor nije završen i nije predat IRB-u na upotrebu.

I danas nije poznato kada će se IRBRS-a useliti u novu zgradu.

Revizori su ukazali i na nepravilnosti prilikom kupovine službenog automobila za direktora IRBRS-a marke „BMW“ (97.335 KM), gdje su u tenderskoj dokumentaciji detaljno opisane karakteristike vozila, što su elementi favorizovanja.

Utvrđeno je i da su u IRBRS-a isplaćivane i naknade koje nisu predviđene pravilnikom o platama i drugim naknadama i primanjima zaposlenim, a nema ni pravilnika o korištenju reprezentacije.

Tokom rapsrave o ovom pitanju na sjednici Odbora za reviziju Narodne skupštine RS-a glavni revizor RS-a Boško Čeko detaljno je objašnjavao razloge zbog kojih je IRBRS-a dobila negativan revizorski izvještaj, dok su predstavnici Ministartsva finansija i IRBRS-a isticali da su date ocjene prestroge i da su primjenjivani različiti računovodstveni standardi.

I tzv. javno saslušanje oko ovih revizorskih izvještaja na jedan način bilo je pretvoreno u saslušanje glavnog revizora koji se morao braniti zbog činjenice da je Glavna služba dala negativno mišljenje o radu IRBRS-a.