Nakon što je ovaj mjesec Žalbeno vijeće odlučilo poništiti oslobađajuću međupresudu prvostepenskog vijeća po prvoj, od ukupno 11 tačaka optužnice, Karadžić, koji se zastupa sam, istaknuo je kako će mu to dodatno otežati postupak odbrane.
Do sada je ispitao oko 170 svjedoka odbrane, a planirao ih je pozvati još najmanje dva puta toliko. Nakon vraćanja prve tačke u optužnicu Karadžić je zatražio nekoliko mjeseci zaustavljanja suđenja kako bi njegov tim saradnika mogao intervjuirati 64 potencijalna svjedoka kojima će osporavati optužbu za genocid na početku rata 1992.godine u općinama gdje su bosanski Srbi preuzeli vlast, javlja Slobodna Evropa.
Karadžić je u zahtjevu istaknuo kako planira pozvati svjedoke koji bi osporili optužbe Tužilaštva da su općine preuzete kako bi se etnički očistile, dajući kao primjer formiranje Autonomne regije Krajine (ARK) 1992.godine unutar Bosne i Hercegovine, navodeći kako su razlozi za to "bili legitimne ekonomske prirode“.
Bivši vođa Srpske demokratske stranke (SDS) planira tako pozvati čelnike pobunjenih područja, kao i upravitelje brojnih logora, kako bi potvrdili u njegovu odbranu, da vlasti bosanskih Srba nisu imale genocidnu namjeru. Naime na temelju užasnih uvjeta u logorima za civile nesrpske nacionalnosti Žalbeno vijeće je i vratilo tačku 1 optužnice, zaključujući kako bi na temelju iznesenih dokaza o njima svako razuman mogao prepoznati genocidnu namjeru prema Bošnjacima i Hrvatima.
Bivši vođa bosanskih Srba je napomenuo da je pauza potrebna kako bi njegovi saradnici pronašli počinitelje "masovnih ubistava, kao što je pokolj na Korićanskim stijenama te masovno ubijanje ljudi u Gerinoj klaonici koji bi izjavili da ti zločini nisu imali za cilj uništenje Hrvata i muslimana kao grupe“.
Karadžić je do sada utrošio oko tri četvrtine vremena od ukupno 300 odobrenih sati za dokazni postupak odbrane, koliko je na raspolaganju imalo i haško tužilaštvo, piše Radio Slobodna Evropa.
