Danas se u Haškom sudu održava rasprava povodom Karadžićevog prošlogodišnjeg oslobađanja od optužbi za genocid u sedam bh. općina.
Tužilaštvo Haškog tribunala zatražilo je danas da se u optužnicu protiv Karadžića vrati optužba za genocid počinjen u sedam općina u BiH, od kraja maja do kraja decembra 1992. godine.
"Ovdje ne želim da pravim performans kako bi uvjerio nekoga u svoju varijantu istine. Ali, obraćam vam se kao častan čovjek, jer ja bolje od svih znam faktičku stranu rata u BiH, i znam da li sam ja odgovoran, šta sam tada mislio, osjećao i šta sam htio uraditi. Ovdje ne želim govoriti o tome da ja nisam kriv za genocid, nego želim da kažem da niko nije kriv za genocid, niti je bilo genocida u BiH", rekao je Karadžić, prenio je novinar agencije Anadolija.
Istakao je da su bosanski Srbi učinili sve napore da ne dođe do rata u BiH.
"Zločina nije moglo biti bez rata, i vi imate obilje dokaza koji govore da je srpska strana učinila sve potrebne napore da ne dođe do rata. Ali, kada je rat izbio tamo, to je suprotna strana željela, a ne Srbi. U većini opština u BiH nije bilo zločina i rata, cijela naselja muslimana i Hrvata su do kraja rata ostala nedirnuta. A razlog za sukobe nije bila etnička pripadnost nego ponašanje ljudi”, tvrdio je Karadžić objašnjavajući "svoju verziju istine".
Napomenuo je da je učinio sve potrebno kako bi se sačuvala BiH u okviru nezavisne Jugoslavije.
"Srpska strana nije imala nikakvog interesa da izaziva oružane sukobe i zato nije tačno kada Tužilaštvo kaže da smo mi bili protiv muslimana. Mi smo sa muslimanima evropske orijentacije činili sve napore kako bi se održao mir i željeli smo da sačuvamo cjelovitu BiH u sastavu Jugoslavije u kojoj bi živjeli zajedno sa muslimanima", istakao je Karadžić.
Nadalje, izjavio je da Haški sud ne može da pronađe nijedan pasus kojim bi se identificirala njegova genocidna namjera u dešavanjima u ratu u BiH.
"Moj govor u Skupštini BiH je izrazito antiratnog karaktera u kojem pokušavam da odgovorim muslimane da ne idu u rat. Ja sam odgovarao sve tri zajednice od rata i želio sam da sačuvam mir. Moram po stoti put da razjasnim da Srbi nisu prijetili ratom. Srbi nikada nisu napali muslimane. Ja sam u svojim izjavama kao glavne neprijatelje vidio Hrvate, a muslimane samo kao Srbe islamske vjere. Zalagao sam se u svojim izjavama da se cijelom svijetu pošalje poruka da Srbi, Hrvati i muslimani neće rat. Ja se ne radujem ratu i žalim za ratom, i što muslimani stradaju. Samo sam kritikovao njihovo vodstvo", kazao je Karadžić.
Ponovio je da se ni u jednom od njegovih obraćanja i intervjua ne može pronaći nijedna loša ili zločinačka namjera prema bosanskim muslimanima.
"Uvijek sam zagovarao politiku uzdržavanja i umjerenosti, prolazak humanitarne pomoći za sve tri zajednice, a posebno svim civilima. Na terenu nema genocida jer je tamo bio rat, ali samo zato jer je to druga strana željela, izazvavši borbe. Zločina je bilo, ali ih je država zabranjivala. Sve ovo što vam kažem će vrijeme potvrditi, a povrgnuti tvrdnje Haga", rekao je, uz ostalo, bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić.
Haški tribunal odbio je 28. juna prošle godine zahtjev Karadžića da bude oslobođen na polovini suđenja, utvrdivši da su tužioci izveli dovoljno dokaza protiv njega po 10 tačaka optužnice, uključujući i one za genocid u Srebrenici, ali ga je oslobodilo tačke optužnice za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u drugih sedam općina u BiH.
Prema jednoj od tačaka optužnice protiv Karadžića u Hagu, snage bosanskih Srba su u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik pokušale da Bošnjake i Hrvate ''unište u potpunosti ili djelomično kao etničke grupe''.
U četiri žalbena osnova, Haško tužilaštvo tvrdi da bi "svako razumno vijeće moglo da zaključi da je u Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku počinjen genocid", kao i da su "Karadžić i drugi učesnici udruženog zločinačkog poduhvata dijelili specifičnu namjeru čiji je cilj bilo fizičko uništenje bosanskih muslimana".
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
