Na spisku se nalaze 53 dokumenta, koji se odnose na slučajeve pokrenute protiv Turske, Makedonije, Italije, Češke Republike, Rumunije, Portugala, Grčke, Bugarske, Srbije, Poljske, Rusije, Kipra, Ukrajine, Slovenije, Moldavije i Austrije.
Predstavnici 47 zemalja Vijeća Evrope će na sjednici od 5. do 7. marta ispitati na koji se način provode presude i odluke Evropskog suda za ljudska prava, saopšteno je ranije u Strazburu.
Komitet ministara Vijeća Evrope od ranije vrši pojačan nadzor nad provođenjem odluka u vezi sa šest slučajeva u BiH: "Sejdić i Finici protiv BiH", "Al Husin protiv BiH", "Čolić i ostali protiv BiH", "Dokić protiv BiH", "Mago protiv BiH" i "Runić i ostali protiv BiH".
Najnoviji dopisi koji su stigli u Vijeće Evrope u vezi sa slučajevima iz BiH odnose se na slučajeve "Čolić", "Runić" i "Sejdić i Finci".
BiH je u dopisima u januaru i februaru izložila akcioni plan isplate ratne odštete podnosiocima tužbe u slučaju "Čolić i ostali protiv BiH" i konstatovala da Evropski sud za ljudska prava nije naredio isplatu odštete u slučaju "Runić i ostali protiv BiH", pošto su podnosioci tužbe prihvatili isplatu u državnim obveznicama.
Pravna škola Univerziteta Kardozo, Human Rights Watch i Međunarodna grupa za zaštitu prava manjina u decembru su zajedno zatražili da slučaj "Sejdić i Finci protiv BiH" ostane na listi za razmatranje na budućim sastancima Komiteta ministara, do potpune implementacije sudske odluke.
Evropski sud za ljudska prava odlučio je u decembru 2009. godine da pripadnicima nacionalnih manjina u BiH treba omogućiti da se, ako to žele, kandiduju za članove Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Tekstovi i rezolucije koji budu usvojeni u vezi sa razmotrenim slučajevima biće objavljeni odmah poslije usvajanja, rečeno je u najavi skupa u Vijeća Evrope.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
