"Katolici u Bosni i Hercegovini osjećaju pritisak, opasnost i diskriminaciju od nepravednog političkog sistema i od muslimana, finansijski potpomognutih od islamskih zemalja", rekao je predsjednik Bosanske biskupske konferencije.
Uspješan dijalog između katolika i muslimana, koji je čista "koegzistencija", dodao je, ovisi o političkoj situaciji. Tokom rata 1992.do 1995. godine za nezavisnost pa sve do danas, radikalni utjecaji iz istočnih islamskih zemalja uvukli su se u Bosnu, ocjenjuje kardinal Puljić i dalje navodi kako bosanski muslimani imaju pristup fondovima i dozvole da podižu džamije, ali katolici nemaju pristupa ni jednoj od tih stvari. Puljić kaže kako "oni čekaju na dozvolu i po osam godina, dok muslimani, kad god hoće, dobivaju građevinsku dozvolu".
"U Republici Srpskoj, jednoj od dvije bosanske federacije podijeljene prema etničkim linijama od 1995. godine Daytonskim mirovnim sporazumom, pravoslavlje je državna religija, tako da je i ona financijski i politički sigurna, kaže kardinal. Druga federacija je pod muslimansko-hrvatskom kontrolom, a centralna federalna vlada ima rotaciono predsjedništvo. Stradanje Hrvata u toj zemlji, većina su katolici, nije zapravo u vezi s crkvama. Katolici u zemlji nisu zaštićeni od države niti od policije i nemaju glasa u medijima, njima treba zaposlenje i infrastruktura. I zato što katolici nemaju pristup medijima, nema načina da plasiramo naša mišljenja, tako da izgleda da diskriminacija ne postoji", kaže Puljić.
Prema kardinalovim riječima, u međuvremenu se većina katoličkih izbjeglica koji su protjerani tokom rata nisu mogli vratiti kućama.
"Da bi se vratili u BiH, izbjeglice treba da dokažu državi kako posjeduju zemlju, ali na drugoj strani, sve im je oduzeto. Dokumenti su spaljeni. To je nemoguća situacija. Lakše je da se ode u drugu zemlju. Više od deset godina nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, jedva se 12.000 od 220.000 izbjeglica vratilo", ističe on, dodajući da se međunarodni fondovi namijenjeni za pomoć izbjeglicama ne daju katolicima Hrvatima.
Kardinal, dalje u intervjuu navodi da od 1. januara katoličke agencije plaćaju državi taksu od 17 posto.
"Sve što hoćemo je da imamo kao i drugi. Sve što želimo je da imamo ista prava kao što ih imaju muslimani i Srbi. Ponekad osjećamo da smo kao igračke u rukama velikih igrača", riječi su kardinala Puljića.
On je izrazio zabrinutost za mlade u BiH, koji ne vide nikakvu perspektivu u pogledu političke budućnosti. Prema tvrdnji vrhbosanskog nadbiskupa, stvarni broj katolika koji žive u bivšoj jugoslavenskoj republici nije utvrđen, ali on procjenjuje da katolici čine 14 posto od ukupnog broja stanovnika, koji se procjenjuje na otprilike 4,5 miliona.
Puljić dalje naglašava kako država nije provela popis stanovništva otprije rata, ocjenjujući da njeni predstavnici to neće da urade, jer bi popis jasno pokazao etničko čišćenje. Tokom boravka u Vašingtonu, kardinal Puljić je posjetio US konferenciju katoličkih biskupa. Sastao se i s predstavnicima US instituta za mir, gdje je razgovarao o međuvjerskim odnosima, položaju katolika u BiH te ustavnim promjenama, prenosi MINA. Intervju se može pročitati na internet stranici Catholic Online www.catholicnews.com.
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
