Kontaktirali smo tim povodom načelnika Općine Srebrenica Osmana Suljića. On kategorično tvrdi da nema govora o bilo kakvom ekološkom incidentu.
"Pukao je cjevovod star 30 godina i sad se radi na premoštavanju. Došlo je do zamuljavanja vode, ali ona je završila u kolektoru i odatle je pročišćena istekla u obližnji potok", rekao je Suljić.
Ipak, potvrdio je da će sva voda ispod brane na rudniku biti ispitana kako bi se izbjegla svaka sumnja o zagađenju pitke vode. Suljić je također demantovao navode da bi moglo doći do pucanja brane, čime bi došlo do velike poplave na ovom području.
Međutim, kako je objavila agencija Fena, nakon dužeg perioda intenzivnih kiša, na lijevoj obali jalovišta Rudnika olova i cinka u Sasama kod Srebrenice pojavilo se klizište, uslijed čega je oštećen cjevovod u dužini od 600 metara.
Otpadne materije su prodrle u odvod i seoskim potokom nataložile se u rijeku Drinu. Dok u Rudniku uvjeravaju da to nije nikakav problem, u Srebrenici i Bratuncu smatraju da je to ekološka katastrofa.
Oštećenje je nastalo na glavnom cjevovodu, koji povezuje jezero Dimničkog potoka i dijelom prolazi kroz branu jalovišta. Kroz pukotine cjevovoda, već nekoliko dana, značajne količine otpadnih materija otišlo je Saškom rijekom sve do Drine. Brzom akcijom uposlenika Rudnika, kvar je otklonjen, ali će se nastaviti sa sanacijom oštećenja.
"Ne radi se ni o kakvoj havariji, to je najnormalnije oštećenje elementa koje se da sanirati, a posljedice su indirektne i nadamo se da ćemo u skorije vrijeme napraviti takvo rješenje koje će spriječiti velike količine pojavljivanja ove suspenzije u odvodnom kanalu", izjavio je Duško Hinić, iz Instituta građevinarstva Banja Luka.
Velike količine otpada nataložile su se koritom Saške rijeke, ali i na lijevoj obali Drine. U Rudniku smatraju da se radi o neotrovnim materijama i da njihov dotok u Drinu neće prouzrokovati posljedice.
Aleksandar Petrić rekao je da se ovo apsolutno neće odraziti na biljni i životinjski svijet zato što je to - jalovina, materijal iz kojeg je odstranjeno sve što bi moglo uticati na pomor ribe.
Sportski ribolovci iz Bratunca ističu da je na pomolu ekološka katastrofa sa višegodišnjim posljedicama, slična onoj kada je 1982. godine došlo do pucanja brane jalovišta.
"Jeste to ekološka katastrofa, odgovorno tvrdim, sa dalekosežnim posljedicama. A posljedice su sljedeće - da se riblji fond koji je bio do 1982. godine ni 50 posto nije uspio povratiti nakon te katastrofe. Tri riblje vrste su nestale i još ih nemamo u Drini", kaže Zlatan Ćelanović, predsjednik Upravnog odbora SRD "Drina" Bratunac.
"Ova godina bila je hidrološki pogodna za mrijest većine riba da smo se poradovali da ćemo s ovom godinom znatno uvećati riblji fond. Nažalost, desilo se ovo što se desilo. Imaćemo opet strahovite gubitke. Nataložilo se tog jalovišta na dno i onemogućen je pristup ribi do hrane, do insekata, planktona i svega ostalog. I to će godinama potrajati. Već imamo informacije da su nizvodno do Zvornika pronađeni uginuli kapitalni primjerci lipljena koji je strahovito osjetljiv i prvi strada u tim havarijama“, izjavio je ribočuvar Boban Filipović.
U Sasama su već boravile ekipe Republičkih inspektora i uz preduzete mjere na sprečavanju daljeg izlijevanja jalovine rude, naložiće se sljedeći koraci.
Rijeka Drina je, usljed posljednje havarije, već i previše zagađena i to u dužini od desetak kilometara.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
