Istakao je da već četvrtu godinu dolazi na Kazane kao potpredsjednik FBiH te ukazuje da se ovdje treba izgradi spomen- obilježje, ali da odgovora nema.
"Ukoliko ova 'zloupotreba' mog položaja rezultira kao neka vrsta stvarnog odnosa prema žrtvama Kazana i drugih žrtava u BiH i neka vrsta autocenzure ili programiranog zaborava po kojima su zločinci "uvijek oni drugi, a žrtve uvijek oni naši", onda smatram da su i ove četiri godine iskorištene za dobrobit svih građana BiH", objasnio je Pudarić.
Naglasio je da vremenom njegov simbolički čin i inicijativa uzimaju sve više javnog prostora i nailaze na sve veći odjek u javnosti, što pokazuje da se ipak nešto mijenja.
"Sarajevo je uvijek bilo 'budno' i ovdje postoji nesporan konsenzus da je ovdje počinjen ratni zločin, te ko ga je počinio i nad kim ga je počinio", kazao je.
Nada se će proceduralni razlozi koji "koče" njegovu inicijativu za izgradnju spomen-obilježja ubrzo biti otklonjeni i da će odavanje počasti žrtvama postati normalan odnos svih bh. naroda.
"Ukoliko se Sarajevo smatra zbirom političkih struktura, onda će Kazani ostati mrlja na obrazu Sarajeva, ali ukoliko se Sarajevo posmatra kao društvo u kojem nisu samo političke strukture te koje određuju karakter ovog grada, onda će ta mrlja ostati samo na tim strukturama, ukoliko svi ostali elementi civilnog društva preuzmu i prihvate odgovornost onih koji su počinili zločine i jasno se od njih distanciraju", kazao je.
Počast žrtvama odao je i šef Misije OSCE-a u BiH Jonathan Moore, te predstavnici Srpskog građanskog vijeća, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Pen centra i Kruga 99.
Šef Misije OSCE-a u BiH Jonathan Moore istakao je da mu je velika čast što prisustvuje odavanju počasti žrtvama ubijenim na Kazanima.
"Moramo odati počast svim žrtvama bilo koje vjere i nacionalnosti. Došao sam ovdje, jer je to dio odgovornosti Misije OSCE-a u BiH da bi izgradili stabilniju državu za sve vas", potcrtao je.
Član SGV-a Rajko Živković kazao je da ga je ratnih godina zabrinjavala šutnja državnog i vojnog rukovodstva BiH za ono što se dešava na Kazanima, kao i šutnja dugo godina poslije rata o onome što se dešavalo na kazanima.
Broj ubijenih na Kazanima do danas nije zvanično utvrđen.
Presudom Višeg vojnog suda iz 1996. godine, ali i presudom Kantonalnog suda u Sarajevu četrnaest pripadnika 10. brdske brigade osuđeno je za ratni zločin ubistva ili za neprijavljivanje počinilaca ubistava na Kazanima.
Na po šest godina osuđeni su Esad Tucaković, Zijo Kubat, Refik Čolak i Mevludin Selak te na po 10 mjeseci Senad Hasić, Sabahudin Žiga, Samir Seferović, Omer Tendžo, Esad Raonić, Samir Ljubović, Senad Haračić i Armin Hodžić.
