Izdvojen novac, problem papiri
0

Psi će još najmanje godinu "lutati" ulicama Sarajeva

Piše: N. Jamaković
Građani Sarajeva koji problem s psima lutalicama sve češće ističu kao gorući, na rješenje ovog pitanja trebat će sačekati još najmanje godinu.

Naime, kako je za Sarajevo-x.com kazala pomoćnica nadležnog ministra privrede Kantona Sarajevo, Ljubica Livaja-Mitrović, rok za izgradnju azila za pse u Rakovici je juli 2012, a Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo ne može vršiti pritisak da realizacija ovog projekta konačno počne, već će samo dati svoj puni doprinos u dijelu koji je u njegovoj nadležnosti.

Kanton ne može vršiti pritisak

"Sporazumom Grada Sarajeva, Kantona, te devet općina u Kantonu (s izuzetkom Trnova) i Terapijske zajednice Kampus KS u Rakovici određeno je da azil bude izgrađen do jula 2012. Iako realizacija nije počela jer je 'zapela' na prenamjeni i dodjeli zemljišta te papirologiji, mi se nadamo da rok izgradnje neće biti ugrožen. Kanton će u najbržem roku završiti sve što je do nas u vezi s tim pitanjem, ali to ne znači da možemo vršiti pritisak na općinu i druge subjekte koji su angažovani na izgradnji azila", kazala je naša sagovornica.

Ona je dodala da je budžetom KS za ovu godinu za azil u Rakovici planirano 200.000 KM, s tim da će vjerovatno od tog novca 100.000 KM biti prebačeno za narednu godinu, ukoliko ne bude drugih izdvajanja u ovoj godini u vezi s ovim pitanjem. Također je kazala da izgradnja azila nije jedina aktivnost koja se poduzima na rješavanju problema pasa lutalica, ističući kako se u veterinarskim ustanovama obavljaju vakcinacija, sterilizacija i kastracija pasa, za što novac izdvajaju općine i Kanton (KS prošle godine za ovu namjenu izdvojio 30.000 KM).

Smanjiti broj na human način

Ipak, dodala je Livaja-Mitrović, izgradnjom azila u Rakovici moći ćemo reći da je riješen problem s psima lutalicama, budući da će azil moći primiti 600 pasa, čime će dobar dio pasa koji nemaju ušne markice u datom trenutku moći biti sklonjen s ulice.

"U azilu će psi također biti vakcinisani, sterilisani i kastrirani, a onda opet vraćeni na ulicu. Međutim, tad oni neće predstavljati nikakvu opasnost, bit će zdravi, a na human način će biti smanjen njihov broj na ulicama", pojasnila je Livaja-Mitrović.