Na komemoraciji koja je upriličena u Komemorativnom centru od Fetahagića su se oprostili prof.Sulejman Redžić, ispred Kruga 99 i Juraj Martinović uime PEN Centra BiH.
Redžić je govorio o Fetahagićevom kako književnom, tako i intelektualnom angažmanu s osvrtom na njegove aktivnosti u okviru Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.
Kako je rekao ovom prilikom Fetahagić nije bio čovjek jedne dimenzije, a kada bi se pisao esej o njemu on bi nosio naziv "Sead Fetahagić-pogled iskosa".
Redžić je istakao da Fetahagić nije nikad oblačio kolektivističke, ni nacionalističke košulje da je uvijek bio protiv svih nacionalizama, fašizama...
Juraj Martinović u svom obraćanju prisjetio se druženje sa Seadom Fetahagićem.
Rekavši da su to lijepe i tužne uspomene. Lijepe jer ostaju kao bogatstvo, tužne jer ih više neće biti.
Martinović je govorio o Fetahagićevom književnom stvaralaštvu, u kojem je bilo kritičnosti prema aktuelnim dešavanjima, njegovoj hrabrosti da stvari nazove pravim imenom.
Na kraju je pročitan zapis Fetahagićeve unuke Sare posvećen njenom djedu.
Na sahrani zadnju pozdravnu riječ uputio je prof. Vlatko Določek, koji je između ostalog rekao da iza Fetahagića ostaje velika praznina.
Pisac kratke priče, romanopisac, novinar, dramski pisac, pozorišni kritičar i publicist Sead Fetahagić preminuo je 28. decembra prošle godine.
Sead Fetahagić je rođen 23. decembra 1935. godine u Žepču. Filozofski fakultet je završio u Sarajevu.
Objavio je pet knjiga - "Četvrtak poslije petka" (priče, 1960), "Go čovjek na krečnjaku" (priče, 1976), "Drugo kraljevstvo smrti" (roman, 1989), "Poljubi pa ostavi" (roman, 1996), "Iz pozadine" (publicistika, 2000), te "Jednog dana jedna žena negdje" (roman, 2003).
Autor je i dvije drame - "Velika rasprodaja" (1990) i "Tako je počelo" (1995).
Dobitnik je dvije nagrade - Nagrada "Mladosti" (1960) i Fund for Free Expression Award U.S.A. (1993).
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
