Predsjednik CIKBiH Suad Arnautović je na konferenciji za novinare u Sarajevu poručio da u tim slučajevima CIKBiH ima pravo da izrekne novčanu kaznu do 10.000 KM, ukloni ime kandidata s liste ili da poništi ovjeru političkog subjekta.
Koja će od ovih sankcija biti primijenjena zavisi od težine prekršaja i njegove učestalosti.
Konferencija za novinare sazvana je dva dana pred službeni početak predizborne kampanje, tokom koje politički subjekti na zakonom utvrđeni način mogu birače i javnost upoznati o svojim programima i kandidatima.
U vezi s korištenjem "jezika mržnje" Arnautović je pojasnio da je zakonom precizno utvrđeno šta je zabranjeno kandidatima, pristalicama i drugim angažiranim u izbornom procesu. Ako se pojavi neki takav slučaj, CIKBiH će razmotriti na osnovu činjenične dokumentacije i staviti ga u kontekst zakona. Odluka CIK-a ovisit će od stanja u spisu.
Član CIKBiH Branko Petrić je rekao da su oštre sankcije za jezik mržnje dobro djelovale i preventivno, tako da se takvi slučajevi ne javljaju kao ranije.
Primjenom ove odredbe CIKBiH neće sputavati predizbornu kampanju, nego će se usmjeriti na ekstremne slučajeve i biti efikasan u njihovom rješavanju, kazao je Petrić.
On je, također, naglasio da na ovim izborima CIKBiH prvi put ima pravo da nadgleda rad svih zaposlenih u izbornoj administraciji te da postoji 18 zakonom predviđenih slučajeva u kojima CIKBiH može izreći novčanu kaznu, suspenziju ili zabranu rada u izbornoj administraciji. To će, smatra Petrić, doprinijeti da ovi izbori budu na višem nivou demokratičnosti.
Bilo je dosta riječi i o slučaju 2.048 građana iz Posavine koji žive u Hrvatskoj, a koji se nisu mogli upisati u birački spisak.
U vezi s tim, na narednoj sjednici CIK-a na dnevni red bit će uvršten zahtjev NHI-HSS za razmatranje njihovih podnesaka. Kao i na sjednici na kojoj je donesena ova odluka, izdvojeno mišljenje je imao član CIK-a Stjepan Mikić, koji smatra da ovi ljudi nisu krivi za nastalu situaciju te da postoje zakonske mogućnosti da se problem riješi.
Predsjednik CIK-a Arnautović je istaknuo da u ovom slučaju nikome nije ukinuto pravo glasa, nego je odbijen zahtjev za glasanje putem pošte jer se ustanovilo da nemaju validan dokaz o državljanstvu BiH. Jedno od rješenja, smatra on, bilo bi da ovi građani porijeklom iz Dervente i Bosanskog Broda, a koji do sada nisu bili u biračkom spisku, izvade CIPS dokumenta i da se organizira njihov dolazak u te općine na dan izbora.
Arnautović je kazao da ovo nije prvi put da se putem CIKBiH prelamaju neriješeni problemi u državi te da su se članovi CIK-a prvi put suočili sa situacijom da su izloženi velikim političkim pritiscima zato što primjenjuju zakon.
Dodao je da su državni organi poduzeli neke korake ka rješavanju ovog problema, a posebno je istaknuo Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
Ukupan broj birača upisanih u centralni izborni spisak je 3.024.127. Od toga je 2.966.997 redovnih, 5.002 birača koji glasaju lično, 18.450 koji glasaju u odsustvu i 33.678 birača registriranih za glasanje putem pošte.
Od ukupnog broja birača, muškaraca je 1.153.836, a žena 1.510.127.
Na izborima učestvuje 280 političkih subjekata - 72 političke partije, 41 koalicija, 147 nezavisnih kandidata i 20 listi nezavisnih kandidata. Na izborima se bira 3.186 redovnih mandata u općinskim vijećima/skupštinama općina i 37 mandata za predstavnike nacionalnih manjina. Bira se 139 općinskih načelnika i gradonačelnik Banje Luke.
Za potrebe izbora formirano je 4.985 biračkih mjesta, od čega 4.709 redovnih, 147 za odsustvo i 129 za lično.