Foto: Radio Slobodna Evropa
U BiH je prošle godine identifikovano između 60 i 70 žrtava trgovine ljudima, od kojih su većina bile državljanke BiH, što je na nivou prethodnih godina, izjavila je danas pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija.
Prema njenim riječima, BiH je posljednjih godina snažno napredovala u borbi protiv trgovine ljudima i napravila je jedan od boljih nacionalnih programa u regionu koji obezbjeđuje direktnu zaštitu žrtvama trgovine ljudima.
"U saradnji sa nevladinim organizacijama i uz pomoć nekih međunarodnih organizacija oformili smo interventni fond koji je namijenjen za realizaciju reintegracijskih programa za žrtve trgovine ljudima koje budu identifikovane tokom jedne godine u BiH. Na taj način smo obezbijedili i dobili kapacitete u okviru kojih svako lice, posebno maloljetno ima mogućnost prihvata, zbrinjavanja i daljeg programa koji bi na neki način omogućio da se sva ta lica reintegrišu i socijalizuju", pojasnila je Đuderija.
Ona je prilikom premijernog prikazivanja filma o trgovini ljudima unutar granica BiH istakla da su u skoro 98 odsto slučajeva žrtve trgovine pripadnice ženskog pola, a u više od 60 odsto slučajeva žrtve su pripadnice manjina, uglavnom romske.
Đuderija je navela da je sada smanjen i gotovo zanemarljiv broj žrtava koje su strani državljani, što znači da se BiH i njene policijske i druge službe dobro nose sa ovim problemom.
Šef Misije OEBS-a u BiH Geri Robins rekao je u pozdravnom govoru da je trgovina ljudima složen problem koji je na listi prioriteta međunarodne zajednice.
On je ukazao na značajnu ulogu medija u borbi protiv trgovine ljudima i naglasio da će OEBS nastaviti da pruža podršku u borbi protiv ovog vida kriminala.
"Cilj ovog dokumentarnog filma je da se među agencijama za provođenje zakona, pravosudnim i organima socijalne zaštite, medija i šire javnosti podigne svijest i nivo razumijevanja o široko rasprostranjenom problemu trgovine ljudima unutar granica BiH", naglasio je Robins.
Tužilac Tužilaštva Federacije BiH Hajrija Hadžiomerović-Muftić rekla je da je trgovina ljudima globalni problem prisutan u cijelom svijetu, a kod nas je prepoznat oko 2000. godine.
Ona kaže da je BiH preduzela krupne korake da se tom problemu posveti dovoljno pažnje kroz zakonodavni okvir, potpisujući brojne međunarodne konvencije.
"Početni problem je bio kad su bile strane državljanke, noćni barovi, ali je uspješnim akcijama to stavljeno pod kontrolu, odnosno takav vid trgovine ljudima je zaustavljen. Sada nailazimo na drugi problem, možda čak i teži, a to su domaće državljanke, sve češće i djeca", pojasnila je Hadžiomerovićeva.
Ona je istakla da su to uglavnom djevojčice mlađe od 18 godina, i dodala da Konvencija o pravima djeteta smatra djetetom lice dobi do 18 godina, a domaće zakonodavstvo djetetom smatra lica do 14 godina.
"Tu nailazimo na neusaglašenost domaćeg zakonodavstva sa međunarodnim standardima, ali su u toku izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje su usklađene sa Evropskom konvencijom o akciji protiv trgovine ljudima, gdje se ne spominje dijete nego lice starosti do 18 godina. Ovim će mnogi problemi biti riješeni", smatra Hadžiomerovićeva.
Ona kaže da trgovina ljudima nije samo kada neko nekoga proda za novac, nego i kada neko iskorištava osobu koristeći njenu psihičku nezrelost da sama odlučuje sa kime da stupi u seksualne odnose, što znači da krajnji cilj trgovine ljudima ne mora biti samo materijalna korist, već i neki drugi vidovi koristi.
Hadžiomerovićeva je rekla da su krivično-pravne sankcije za trgovinu ljudimu predviđene zakonodavstvom adekvatne i kreću se od tri do 15 godina zatvorske kazne.
"Problem je u izricanju tih kazni, jer se uvijek uzima donji minimum. Bitno je u takvim slučajevima oduzeti imovinsku korist i da žrtvama bude nadoknađena šteta", pojasnila je Hadžiomerovićeva.
Prema njenim riječima, u trgovinu ljudima i eksploatisanje spada i prosjačenje, koje je veliki problem sa kojim se država mora da suoči.
Film je dio zajedničkog projekta Misije OEBS-a u BiH, MUP-a FBiH i producentske kuće Mebius film.
Možda vas zanima
