Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) je povodom godišnjice otmice i ubistva građana bošnjačke nacionalnosti, državljana SR Jugoslavije iz mjesta Sjeverin, zatražilo od Vlade Republike Srbije realizaciju programa povratka izbjeglih, raseljenih i prognanih Bošnjaka i njihov održiv opstanak i život, kao i podizanje dostojnih spomen-obilježja žrtvama u Sjeverinu, te pravičnu materijalnu naknadu njihovim porodicama.
"22. oktobra 1992. godine u ranim jutarnjim satima, iz radničkog autobusa na liniji Sjeverin – Priboj u mjestu Mioče, izvedeno je 16 radnika Bošnjaka, koji su putovali na posao u pribojske kolektive. Otmicu su izvršila lica u uniformama sa srpskim obilježjima. Oteti su istoga dana odvedeni u Višegrad, na teritoriju BiH, gdje su, na obali Drine, mučeni, sječeni noževima, mrtvi kamenovani, a potom bačeni u Drinu”, navedeno je u saopštenju predstavničkog tijela bošnjačke nacionalne zajednice u Srbiji.
NVO Žene u Crnom su ovim povodom istakle da su pomenuti građani Srbije ubijeni samo zbog toga što su bili muslimani.
“Dan pre, ispred svoje kuće u selu Sjeverin, otet je Sabahudin Ćatović. Mrtvi Sjeverinci nisu još dolično sahranjeni, sve ubice još nisu osuđene, a država Srbija nije priznala svoj zločin”, navele su Žene u crnom.
Predstavnici ove NVO prisustvovat će danas obilježavanju godišnjice zločina u Sjeverinu, zajedno sa porodicama žrtava u mjestu Mioče.
Ubijeni su Sjeverinci: Mehmed Šebo, Zafer Hadžić, Medo Hadžić, Medredin Hodžić, Ramiz Begović, Derviš Softić, Medhad Softić, Mujo Alihodžić, Alija Mandal, Sead Pecikoza, Mustafa Bajramović, Hajrudin Sajtarević, Esad Džahić, Ramahudin Ćatović, Sabahudin Ćatović, Ediz Gibović i jedina žena među njima Melvida Koldžić.
Vrhovni sud Srbije potvrdio je 18. maja 2006. prvostepenu presudu da su četvorica iz grupe “Osvetnici" počinili ovaj ratni zločin.
Dragutin Dragićević osuđen je na 20 godina zatvora, Đorđe Šević na 15 godina. Milan Lukić, koji je u međuvremenu iz Argentine izručen Haškom tribunalu, i Oliver Krsmanović, koji je u bjekstvu, osuđeni su u odsustvu na po 20 godina zatvora.
Žene u crnom smatraju da ni prvostepeni ni Vrhovni sud nisu prihvatili da su osuđeni pripadali vojsci Republike Srpske, koju je finansirala, organizovala i podržavala tadašnja Vojska Jugoslavije.
Sudovi su, kako se ukazuje, prikrili odgovornost države, iako je ona utvrđena tokom suđenja.
Žene u crnom su zatražile od Srbije da “u ime ubijenih Sjeverinaca i njihovih porodica, u ime pravde, u ime dostojanstva žrtavaa uhapsi počinioce, njihove naredbodavce i komandante, kako građani Srbije ne bi bili zatočenici ni sjeverinskog, ni bilo kog drugog zločina”.
Muftijstvo sandžačko - Medžlis IZ Priboj i Bošnjačka kulturna zajednica (BKZ) takođe su danas organizovali skup povodom obilježavanja 21. godine od otmice u Sjeverinu.
Godišnjica otmice i ubistva Bošnjaka iz Sjeverina će na prigodan način biti obilježena i u Priboju.
Iz Islamske zajednice u Srbiji se podsjeća da je svaka godina protekla u velikoj patnji porodica i najbližih prijatelja stradalih i da su državni odnos prema ovom zločinu, kao i građanski odgovori, bili različiti tokom svih ovih godina.
“Nesumnjivo je da nije urađeno sve što se je moglo učiniti. Zato je prilika i obaveza da se okupimo na dan velike nesreće i ponudimo bar neke odgovore na ovaj događaj i moguće otklanjanje bar dijela njegovih posljedica u vremenu koje je pred nama”, poručeno je iz Islamske zajednice u Srbiji.
Ustavni sud Srbije je utvrdio da je članovima porodica žrtava ratnog zločina iz Sjeverina povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku u postupku za naknadu štete koji je Fond za humanitarno pravo (FHP) u njihovo ime pokrenuo 2007. godine protiv Republike Srbije. Istom odlukom, Ustavni sud Srbije je svakom od 22 podnosioca žalbe dodijelio naknadu u iznosu od po 600 eura.
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
