Profesorica s Univerziteta u Glazgovu uočava niz anomalija u "presudi Kovačević": To je "parodija pravde"

Slučaj Kovačević protiv BiH se odnosi na diskriminaciju u samom Ustavu BiH i Dejtonskom mirovnom sporazumu kojom se mnogim građanima onemogućava biračko pravo.

Slaven Kovačević je u augustu 2023. dobio prvostepenu odluku u svoju korist, ali se BiH žalila pa je došlo do drugačijih zaključaka ESLJP. Hodge navodi da je čudno što meritum još nije objavljen s obzirom na donesenu odluku još u junu.

"Uspjeh žalbe bosanske vlade znači da će se etno-nacionalistička diskriminacija nastaviti u Bosni i Hercegovini. To je neobična odluka, jer je protivna osnovnim principima Evropskog suda za ljudska prava", kazala je ona.

Naglašava i da je pronašla nekoliko "anomalija" u ročištu koje je održano 20. novembra i za koje navodi da je bilo usmjereno protiv Kovačevića.

"Postojale su dvije takozvane 'treće strane' koje bi trebale biti nepristrasne. Jedna od trećih strana bila je hrvatska vlada, druga je bio visoki predstavnik. Dozvoljeno im je dodatnih pola sata da iznesu svoj argument. I visoki predstavnik i hrvatska vlada imali su interes da slučaj Kovačević ne uspije, jer je trenutni sistem etnonacionalističke diskriminacije, zajedno s promjenama Izbornog zakona od strane visokog predstavnika koje su uvedene samo sat vremena nakon završetka općih izbora u Bosni u oktobru 2022, dodatno ojačan. Ove izborne promjene olakšale su kontrolu nad visokim ministarskim pozicijama od strane hrvatske etnonacionalističke stranke HDZ-a, u Federaciji BiH", kazala je.

Naglašava i da je interesantno to što je, kako tvrdi, hrvatska vlada donirala sto hiljada eura Evropskom sudu za ljudska prava neposredno prije Žalbenog saslušanja prošlog novembra.

"Visokog predstavnika zastupao je vrlo ugledni britanski advokat, koji je ujedno i britanski predstavnik u Venecijanskoj komisiji, koja je, poput Evropskog suda za ljudska prava, dio Vijeća Evrope, što bi moglo dovesti u pitanje njegovu podobnost, zbog sukoba interesa. Ironično je, s obzirom na temeljne principe Venecijanske komisije, da on tvrdi da diskriminirajući bosanski ustav treba ostati na snazi", kazala je.

Zatim je problematizirala sam argument visokog predstavnika i njegovog advokata.

"Njegov argument, argument visokog predstavnika, je da bi promjena ustava u ovom trenutku dovela do povećanja političkih nemira u krhkom sigurnosnom trenutku u Bosni. Ali to je ironično, jer su nemiri eksponencijalno porasli otkako je ovaj visoki predstavnik došao. Dakle, žalba bosanske vlade je efektivno imala podršku dvije 'treće strane' koje su navodno bile nepristrasne", rekla je.

Osim toga, kritikuje i sastav delegacije Vijeća ministara BiH.

"Jedan od sudija je pitao o etničkom sastavu delegacije. Zastupnica, gđa Mijić, odgovorila je da su bili potpuno nepristrasni, da su na sudu bila prisutna tri člana bosanskog pravosuđa. Ono što nije objasnila jeste da su dva ministra bila ili članovi HDZ-a ili povezana s njim, a treći je bio član SNSD-a. Drugim riječima, nije bilo bošnjačkog predstavnika. Niti je bilo predstavnika Jevreja, Roma ili 'ostalih', onih koji se nisu željeli identificirati s određenom etničkom grupom. Ova činjenica se zapravo nije konstatovala na žalbenom postupku, tako da neke sudije možda nisu bile svjesne da prisutni zvaničnici bosanske vlade ne predstavljaju većinu bosanskog stanovništva, kada su donijeli svoje odluke", pojašnjava Hodge.

Na kraju, navodi da bi uspjeh slučaja Kovačević donio ogromne promjene u BiH i da bi potaknuo povratak Bosanaca i Hercegovaca koji su rasuti po svijetu.

"Ja sam upoznala mnoge koji su to željeli učiniti. To bi galvaniziralo ekonomiju i dalo Bosni mnogo veću šansu da se pridruži Evropskoj uniji i NATO-u. Odluka je parodija pravde i osuđuje bosanske građane da žive u diskriminatornom sistemu u neodređenoj budućnosti, s malo ili nimalo šansi za ulazak u euroatlantske integracije", zaključila je profesorica iz Glazgova.