Prodaja "ispod tezge": Lijekovi iz Srbije ilegalnim putem završavali u Tuzlanskom kantonu
Sudeći prema dosad dobijenim prijavama, pred novim inspekcijskim odjelom su pune ruke posla, a jedan od najvećih je hvatanje ukoštac s crnim tržištem lijekova koje nije zaobišlo ni ovaj kanton.
Direktor Uprave za inspekcijske poslove TK Amel Mehanović u razgovoru za Klix.ba je kazao da odjel farmaceutske inspekcije dosad nije postojao u ovoj upravi. Potreba za njegovim osnivanjem ukazala se nakon utvrđivanja da u oblasti farmacije postoje određene manjkavosti.
"Nakon što smo u toku prošle godine dobijali određene prijave iz oblasti farmacije, ustanovili smo da postoji dosta propusta. Ovu oblast u TK dosad nije uređivala naša uprava i sada je došlo vrijeme za to. Postupak za izbor inspektora je završen, kandidat s liste najuspješnijih je izabran, a s obzirom na to da je na snazi odluka o privremenom finansiranju TK, nakon usvajanja budžeta za ovu godinu, inspektor će odmah biti raspoređen na dužnost i moći će uređivati oblast", pojasnio je Mehanović za Klix.ba.
Nepostojanje pravilne i dozvoljene registracije depoa lijekova, neposjedovanje adekvatne dokumentacije u vezi s registracijom i otvaranjem apoteka, prodaja lijekova po nedozvoljenim cijenama, odnosno cijenama koje su veće od onih koje diktira tržište, zloupotreba esencijalnih listi, ali i ilegalna prodaja lijekova u raznim objektima, samo su neki od problema koji su u prijavama upućeni na adresu Uprave za inspekcijske poslove TK.
Zbog nepostojanja odjela za kontrolu poslovanja u oblasti farmacije, inspektorima u TK ruke su bile vezane te su se za pomoć morali obraćati federalnim farmaceutskim inspektorima.
"Takve pretpostavke smo u proteklom periodu upućivali Federalnoj upravi za inspekcijske poslove koja je nama izlazila ususret i rješavala ih. Neki od objekata su zapečaćeni, kao i neki od depoa za lijekove, jer nisu imali određenu dokumentaciju i slično", kaže Mehanović.
Prodaja lijekova "ispod tezge"
Kantonalnim inspektorima upućene su i prijave da su određeni lijekovi iz Srbije ilegalnim putem plasirani na tržište TK.
"Naše su pretpostavke da to crno tržište još uvijek nije uređeno. Smatramo da postoji veliki lobi koji je suprotan zakonu te je potrebno vršiti kontrolu u toj oblasti. Imali smo i nerijetke prijave da se lijekovi prodaju u biljnim apotekama i prodavnicama, odnosno ispod tezge", nastavlja sagovornik portala Klix.ba.
Da problemi u oblasti farmacije u ovom kantonu postoje potvrdile su i provjere federalnih inspektora koje su sprovedene na osnovu spomenutih prijava, a Mehanović naglašava da će uvid u konkretno stanje u TK pokazati nalazi koje bude donosio nadležni inspektor u toku svog postupka.
Nepostojanje odjela farmaceutske inspekcije u ovom kantonu davalo je i dozu lagodnosti prilikom obavljanja posla djelatnicima u oblasti farmacije.
"Takvih osjećanja je vjerovatno bilo jer su znali da inspekcija koja sa specijalizovanim osobama direktno djeluje u TK ne postoji. Dosad smo imali druge inspekcije koje su mogle ući u apoteke i djelovati samo u okviru svojih nadležnosti, a to je provjera da li su osobe angažovane u skladu sa Zakonom o radu, da li se poštuje radno vrijeme, ali kada je direktno farmaceutska struka u pitanju, tu nismo mogli djelovati i pretpostavljamo da je i to bio razlog i mogućnost da subjekti nadzora budu manje uredni", ističe Mehanović.
Prema postojećoj uredbi, farmaceutski inspektor će nadzirati proizvodnju, promet i distribuciju lijekova.
U radu nacrno zatečeno 1.000 radnika, iz prometa uklonjena roba od 200.000 KM
S druge strane, kantonalni inspektori su u 2016. godini obavili 16.500 kontrola, čime je godišnji plan premašen za 4.500.
U 13 općina TK nadzirane su sve oblasti u kojima ova inspekcija ima nadležnost i kadrovsku opremljenost, a izdato je ukupno 1.750 prekršajnih naloga.
Po osnovu prekršajnog naloga najveća kazna iznosila je 10.200 KM, a najmanja 50 maraka.
"Većina naših subjekata nadzora ipak je bila u skladu s propisom. Blizu 12.000 je imalo urednu kontrolu, dok je kod njih 4.500 pronađena određena vrsta prekršaja. Mi nismo represivna uprava iako se često tako na nas gleda te smo u ove 4.500 izdali 2.400 rješenja s rokom otklanjanja nedostataka, a blizu 2.100 takvih rješenja je u roku ispoštovano", navodi direktor Uprave za inspekcijske poslove TK.
Prilikom kontrola inspektori su izdali blizu 190 zabrana rada, od čega je 40 objekata fizički zapečaćeno.
"Nama je prvenstveni cilj da ti subjekti koji nemaju odobrenje za rad uđu u sistem, a njih blizu 50 je registrovalo svoju djelatnost nakon kontrola", dodaje Mehanović.
Iz prometa je uklonjena i roba u vrijednosti blizu 200.000 KM, koja nije imala urednu dokumentaciju da bi se našla na tržištu.
Kontrolisano je i blizu 10.600 radno angažovanih osoba, od čega je 9.600 bilo angažovano u skladu sa Zakonom o radu, dok je u radu nacrno zatečeno blizu 100.000 osoba i to u oblastima građevinskih poslova, ugostiteljstva i obrta.
"Nakon naših aktivnosti, 700 njih je regulisalo svoj radno-pravni status, što je naš glavni cilj", potcrtava Mehanović.
Pored rada bez odobrenja te rada nacrno, problem u TK i dalje predstavlja neizdavanje fiskalnog računa.
"Građane i ovaj put pozivamo da za usluge obavezno traže fiskalni račun, jer samo na takav način ćemo znati da je na tu uslugu plaćen porez. Uvođenjem sistema podizanja svijesti građana o izdavanju fiskalnog računa uredit ćemo tržište. Mi kao inspekcija jesmo prvi pozvani da uređujemo ovu oblast, ali to ne amnestira ni naše građane da budu uključeni u tu aktivnost", naglašava on.
Iako postoji zakonska mogućnost da inspektor svakoj osobi koja za kupljeni proizvod ili obavljenu određenu uslugu ne uzme račun, može izreći novčanu kaznu, Mehanović dodaje da se ovoj represivnoj mjeri u proteklom periodu nije pristupalo.
"Prvenstveno smo pokušavali urediti subjekte nadzora, smatrajući da represivna mjera ne donosi uvijek dobar rezultat. Nama je sada cilj podići svijest kod građana u smislu traženja fiskalnog računa za određenu uslugu, jer samo tako stvaramo lojalnu konkurenciju na tržištu i tek onda je za očekivati da možemo reći da imamo veće prihode i da država može smanjiti nezaposlenost, a samim tim i sivu ekonomiju", zaključuje Mehanović razgovor za Klix.ba.
