BiH
0

Pročitana optužnica u predmetu „Šefik Alić“, svjedočenja počinju 18. maja

FENA
Čitanjem optužnice i uvodnim riječima tužiteljstva i odbrane pred vijećem Suda Bosne i Hercegovine počeo je danas glavni pretres u krivičnom predmetu Šefik Alić, koji se tereti da je počinio ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.

U optužnici je navedeno da je Šefik Alić „za vrijeme oružanog sukoba na teritoriji BiH i Republike Hrvatske između snaga Armije BiH i Vojske Srpske krajine u svojstvu pomoćnika komandanta bataljona „Hamza“, za bezbjednost, IV bataljona 505. brigade, koji je djelovao u sklopu 5. korpusa Armije BiH, učestvovao u fizičkom i psihičkom zlostavljanju ratnih zarobljenika, podstrekavao njihova ubistva te propuštao poduzeti mjere da kazni počinitelje.

Šefika Alića optužnica tereti da je 5. augusta 1995., s ostalim pripadnicima bataljona „Hamza“ i Teufikom el-Harbijem neregularnim vojnikom nad kojim je imao efektivnu kontrolu, učestvovao u vojnoj operaciji zvanoj „Oluja“ koju je vodila 505. brigada poznata kao bužimska brigada. Za vrijeme te operacije pripadnici bataljona Hamza zarobili su četiri pripadnika Vojske srpske krajine na širem području kote Hleb na teritoriji Republike Hrvatske u blizini granice BiH. Po funkciji koju je obavljao u tom bataljonu Alić je preuzeo nadzor nad zarobljenicima i bio odgovoran za zaštitu i dobrobit života zarobljenika, koji su zlostavljani i ubijeni.

U optužnici je navedeno da su tog dana zarobljeni Mirko Devetak, Petar Stambolija, Pero Borosina i Branko Bašić. Navodno su nakon izdavanja naredbe za povlačenje na kotu Hleb, zbog pogibije Izeta Nanića, komandanta brigade, sva četiri zarobljenika u društvu pripadnika bataljona Hamza, uključujući optuženog i Teufika el-Harbija, odvedena do te kote gdje je El-Harbi „sva četiri zarobljenika ubio iz vatrenog oružja na način da su ubijeni jedan do drugog“. El-Harbi se hvalio pred kamerom, kojom je rukovao Meho Veladžić, da ih je on ubio, a Veladžića je podsticao da snimi tijela, što je ovaj i učinio. Time je, prema riječima tužiteljstva, optuženi, bez obzira što je znao ili imao razloga da zna za pogubljenje zarobljenika, propustio da o ubistvu izvijesti svoje nadređene, uključujući svog neposredno nadređenog, Zijada Nanića, pomoćnika komandanta 505. brigade za bezbjednost, te nije preduzeo nikakvu ili odgovarajuću radnju da se ta ubistva i počinitelji ispitaju i kazne.

U dispozitivu optužnice stoji da je Šefik Alić svojim radnjama i propustima pokrenuo, počinio ili na drugi način podstrekavao i pomagao navedene zločine te je, zbog svoje funkcije nadređenog, odgovoran i za djela koja su počinili njegovi podređeni uključujući El-Harbija, nad kojim je imao stvarnu kontrolu.

Među dokazima na kojima se temelji optužnica je, pored više svjedoka, videosnimak (DVD) o tome šta se desilo četvorici srpskih vojnika, ali koji nije zabilježio sam čin ubistva.

Alićeva odbrana je najavila kako joj formalnopravno do sada nije uručena optužnica i da će se, zbog toga, koristiti dokazima tužiteljstva. Zatražila je da tužiteljstvo potvrdi autentičnost spomenutog snimka, jer odbrana, pregledajući na srbijanskoj internet-stranici „gdje se vrtio taj snimak“, nije mogla utvrditi ko ga je i kada napravio.

„Dokazat ćemo da optuženi nije imao efektivnu kontrolu nad nekim arapskim neregularnim vojnikom, da nije preuzeo nadzor nad bilo kojim zarobljenikom i da nije odgovoran za zaštitu njihovih života“, kazao je branitelj Senad Kreho. Najavio je i da će odbrana dokazati da se, shodno odlukama Predsjedništva BiH, odnosno Pravilima primjene i postupanja u neposrednoj ratnoj opasnosti, odgovornost odnosi samo na komandanta jedinice.

Pored toga, ustvrdio je da je jedan zaštićeni svjedok imao veće obaveze od Šefika Alića.

„Iz dokaza tužiteljstva je nesporno da bar polovina svjedoka govori o Šefiku Aliću kao o vojnom bezbjednjaku (neki ga smatraju policajcem, a neki izviđačem), što je pokušaj svjedoka da svoju odgovornost prebace na optuženog. Mišljenje tih svjedoka nije dokaz za sebe da je Šefik Alić bio pomoćnik komandanta za bezbjednost u bataljonu Hamza“, Krehine su riječi. Tome je dodao kako se u registru Međunarodnog komiteta Crvenog križa kao nestanak najmanje dvojice od spomenute četvorice ubijenih spominje sasvim drugi datum, a ne 5. august 1995. godine, što sve ovo, zaključila je odbrana, dovodi u sumnju.

Šefik (Mumin) Alić rođen je 1968. u Dobrom Selu, općina Bužim. Po nacionalnosti je Bošnjak, državljanin je BiH, oženjen i otac troje djece. U pritvoru je od 2. novembra 2006., a optužnicu protiv njega Sud BiH je potvrdio 31. januara 2007. godine.