Procedura usvajanja Zakona o sukobu interesa zarobljena političkim i ličnim interesima
Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine upućen je u oktobru 2017. u parlamentarnu proceduru na usvajanje, kao inicijativa osam zastupnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Međutim, Ministarstvo pravde BiH nikada nije dostavilo mišljenje o Prijedlogu, koje je zatražila Ustavnopravna komisija, iako je ono sačinjeno i već nekoliko puta je skidano sa dnevnog reda Vijeća ministara, navode iz Transparency internationala.
Naime, Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH, zatražila je još u decembru 2017. mišljenja Ministarstva pravde BiH, Centralne izborne komisije i Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije o Prijedlogu zakona. CIK BiH i APIK su svoja mišljenja dostavili, no mišljenje Ministarstva pravde još uvijek nije ni razmatrano na Vijeću ministara, niti je dostavljeno Komisiji. Ustavnopravna komisija ovo navodi kao razlog zbog kojeg o Prijedlogu još uvijek nije glasano, te je na posljednjoj sjednici, održanoj 16. aprila donijela zaključak da od Predstavničkog doma PSBiH zatraži da Vijeće ministara BiH, najduže u roku od 30 dana, dostavi mišljenja, iako ni prvobitni rok nije ispoštovan, zbog čega ga je Predstavnički dom produžio, ali bez vremenskog ograničenja.
Transparency International u BiH smatra da su i zakonodavci, i Vijeće ministara, ovakvim pristupom pokazali da nema istinske volje da se ovaj Zakon unaprijedi, te da se i same zakonodavne procedure koriste kako bi se izbjeglo usvajanje novog zakona, kojim bi se, između ostalog, uspostavilo nezavisno tijelo za primjenu zakona i kontrola imovinskih kartona.
TI BiH takođe podsjeća na nedavno blokiranje rada sadašnje Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, koja u dva navrata nije mogla, zbog međustranačkih dogovora, sastaviti kvorum i odlučivati o sukobu interesa Dragana Čovića, a čiji će rad i u narednom periodu biti onemogućen zbog činjenica da jedan od njenih članova – bivši zamjenik direktora APIK, Dragan Anđelić – više ne obnaša tu funkciju. Kroz ove primjere su se pokazali svi nedostaci sadašnjeg Zakona o sukobu interesa i nemogućnost Komisije, sastavljene većinom od parlamentaraca, da djeluje efikasno i nezavisno. Međutim, umjesto da ovo posluži kao podstrek za što hitnije usvajanje novog zakona, njegovo usvajanje se i dalje opstruiše, a institucije se koriste kao paravan za zaštitu ličnih i političkih interesa.
TI BiH stoga ponovo apeluje na Predstavnički dom PSBiH i Vijeće ministara da otklone prepreke, koje samo služe kao izgovor za neusvajanje novog Zakona o sukobu interesa, te tako pokažu spremnost za unapređenje sopstvene odgovornosti prema građanima.
