Istakao je da se sa samtita treba poslati jednoglasna poruku o odlučnosti u ispunjavanju ove obaveze.
"Gledano iz perspektive BiH, ne mogu dovoljno naglasiti koliko je od ključne važnosti da se prethodno naučene lekcije pravilno primjenjuju. Ovo vijeće je griješilo u prošlosti, a BiH je najilustrativniji primjer za to u modernoj historiji. Nametnuvši i održavajući embargo na oružje BiH, Vijeće sigurnosti je doprinijelo ogromnoj vojnoj nadmoći Miloševićevog režima koji je nastojao da poveća svoju teritoriju na štetu susjednih zemalja putem genocida i etničkog čišćenja, bez obzira na cijenu ljudskih života", kazao je Silajdžić.
Kao rezultat toga, podsjetio je, prema podacima Međunarodnog odbora Crvenog krsta ICRC, 200.000 ljudi je ubijeno, od toga 12.000 djece, 50.000 žena je silovano, a 2,2 miliona ljudi je bilo primorano da napusti svoje domove dok milion i tri stotine pedeset hiljada građana BiH još živi van zemlje kao posljedica toga.
"Neki moćni članovi ovog vijeća to povremeno opravdavaju, tvrdeći da bi podizanje embarga dodalo ulje na vatru. Rezultat je da je vatra na kraju ugašena krvlju nevinih. I tada su užasi kulminirali genocidom koji je počinjen u Srebrenici u julu 1995", rekao je Silajdžić.
Podsjetio je na Izvještaj generalnog sekretara UN-a o Srebrenici iz 2000. koji nedvosmisleno priznaje: "Zbog grešaka, pogrešnih procjena i nesposobnosti da prepoznamo količinu zla s kojom smo suočeni, nismo učinili naš dio posla da pomognemo da se spasi narod Srebrenice od srpske kampanje masovnog uništenja... Srebrenica je kristalizirala istinu koju su UN i ostatak svijeta prekasno shvatili: da je Bosna isto toliko moralno pitanje koliko i vojni sukob. Tragedija Srebrenice će zauvijek progoniti našu historiju."
Predsjedavajući Predsjedništva BiH dodao je da ne možemo nazad vratiti mrtve, ali možemo pružiti dostojanstvo i pravdu preživjelima.
"Ono što govorimo danas nije usmjereno na prošlost, već na budućnost. Dugujemo to ne samo žrtvama i preživjelima, već i čovječanstvu. Poruka koju Vijeće sigurnosti šalje onima koji su počinili zločine uime uvrnute ideologije mora biti jasna: neće vam se isplatiti vaši zločini. Greške počinjene u BiH do dana današnjeg nisu ispravljene. Naprotiv, mir i sigurnost uspostavljeni Dejtonskim sporazumom i napredak postignut u mnogim oblastima sada su destabilizovani otvorenim pozivima na secesiju dijela BiH. Ovoj destabilizirajućoj retorici je prethodilo stalno iskušavanje strpljenja međunarodne zajednice u posljednjih petnaest godina", istakao je Silajdžić.
Neadekvatni odgovori na stalne blokade državnih institucija, povratak izbjeglica i provokativna retorika, naveo je Silajdžić, tolerirani su dovoljno dugo da počinitelji povjeruju da je došlo vrijeme da se teritorije gdje su počinjena zvjerstva, etničko čišćenje i genocid pretvore u vlastiti feud.
"Ovo je prijetnja ne samo miru, sigurnosti i stabilnosti u koje je međunarodna zajednica toliko toga uložila već i iskušavanje odlučnosti međunarodne zajednice da spriječi eskalaciju i otvaranje svježih rana u BiH. Prikazivati otvorene pozive na promjenu međunarodnih granica kao retoriku izborne kampanje značilo bi ponoviti grešku. Naša sposobnost da spriječimo još se jedanput iskušava", upozorio je.
Govoreći o poslijeratnim aktivnostima na izgradnji mira, Silajdžić je kazao da, iako bi svi nadležni državni i međunarodni akteri trebali biti uključeni u taj proces, smatra da su politička volja zemlje domaćina i državno vlasništvo sine qua non uvjeti za uspjeh operacija izgradnje mira.
"Proces izgradnje mira je primarno državna odgovornost poslijeratnih zemalja. Promocija dijaloga između strana u sukobu, posebno između donosioca odluka i civilnog društva ključna je za unapređenje sposobnosti državnih institucija i za izgradnju povjerenja i proces pomirenja. Smatrajući odgovornim one koji su počinili zločine i njihovo privođenje pravdi je od ključnog značaja za proces pomirenja", kazao je.
Neprijatan podsjetnik je, istakao je Silajdžić, i Ratko Mladić, glavni izvršilac genocida u Srebrenici koji je još na slobodi.
Operacije izgradnje mira, dodao je, moraju se bazirati na integriranom pristupu koji uključuje uspostavu dobre uprave, vladavine prava, promociju ljudskih prava, izgradnju institucija, reformu sigurnosnog sektora, ekonomsku rekonstrukciju i razvoj i punu reintegraciju izbjeglica i raseljenih osoba. Uloga žena i njihova uključenost u napore izgradnje mira također se moraju pojačati u poslijeratnim društvima.
"U našem sve više međusobno povezanom svijetu, pitanja mira i sigurnosti su neodvojiva. Nove prijetnje i izazovi nastaju svakodnevno. Nijedna se zemlja ne može izolirati od toga niti ih može sama rješavati. Vijeće sigurnosti stoga mora biti spremno da se bori s izazovima na jedan koherentan, sveobuhvatan i pravedan način. Vijeće sigurnosti mora ispuniti očekivanja i nade miliona ljudi širom svijeta. Oni ne očekuju ništa manje od nas. Ne smijemo ih iznevjeriti", istakao je Silajdžić.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
