Nositelji aktivnosti pripreme i realizacije izgradnje ovih objekata su dvije elektroprivrede, a po riječima ministra Heće, hidroelektrana i vjetroelektrane nastojat će se graditi isključivo sredstvima Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZ HB, dok bi se za izgradnju termoelektrana tražili strateški partner jer se radi o iznimno skupim projektima.
Hećo je dodao da bi već nakon energetskog foruma, koji će se održati u prvoj polovici ožujka ove godine, mogao objaviti javni poziv za pronalazak strateških partnera.
Kada je u pitanju protivljenje pojedinih lokalnih zajednica izgradnji novih elektroenergetskih objekata, prije svega termoelektrana, Hećo je kazao kako s tim ljudima treba popričati i objasniti im što će se zapravo graditi.
"Ne želimo stare već najmodernije tehnologije. Trebalo bi te ljude odvesti u Njemačku ili Švicarsku i pokazati im o čemu se zapravo radi i onda sigurno neće biti protivnika tih projekata. To su postrojenja koja nose razvoj lokalne zajednice i one će procvjetati", naglasio je Hećo.
Inače, radi se o termoelektranama: Tuzla, blok 7; Kakanj, blok 8; Kakanj kombi ciklus 100 MW; rudnik i termoelektrana Bugojno; rudnik i termoelektrana Kongora i rudnik i termoelektrana Banovići.
Kad su hidroelekrane u pitanju, to su: Ustikolina, Vranduk, Unac (Rmanj Manastir), Vrilo, Kablić, Kruševo sa HE Zeleni vir, Vrhpolje, Glavatičevo, Bjelimići, Čaplje, Han Skela, Vinac, Babino Selo, Ugar Ušće, Vrletna Kosa, Ivik i PHE Bjelimići.
Predviđena je i gradnja vjetroelektrana: Podveležje 1 i 2, Borova glava (Livno), Mesihovina, Velika Vlajna i Poklečani.