Komisija bi trebala u roku od mjesec dana sačiniti novi izvještaj, te posebno obratiti pažnju na pitanja o kojima dasad nije bila postignuta saglasnost, a to su finansiranje, licenciranje i akreditiranje.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Beriz Belkić je kazao novinarima da odbijanje negativnog izvještaja Ustavnopravne komisije znači „opstanak u životu“ ovog zakonskog projekta o visokom obrazovanju.
„Dali smo šansu da se u naknadnim raspravama nađu zajednička rješenja i eventualno približe stavovi i dobijemo pozitivan izvještaj komisije. Onda bi se stvar vjerovatno olakšala kada je riječ o odnosu prema zakonu o visokom obrazovanju“, kazao je Beklić.
Prema njegovim riječima, bila je alternativa da se definitivno „obori“ zakon, da se izvještaj prihvatio.
„Vjerujem da ćemo naći neka kompromisna rješenja. Mislim da je rješenje prihvatiti ono što je Evropa, što Evropa traži. Međutim, i Evropa mora reći šta je to standard“, kazao je Belkić.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Milorad Živković je rekao da u vezi s ovim zakonom postoje najmanje dva segmeta problema – jedan je sigurno politički problem, a drugi segmet je profesionalni, koji su na javnoj raspravi mnogi koji su zainteresirani za donošenje ovog zakona koji je neophodno donijeti u BiH, postavili kao problem.
On je izrazio nadu da će Ustavnopravna komisija smoći snage da se s ovim otvorenim problemima, a to je problem finansiranja, licenciranja i akreditacije ozbiljno uhvati ukoštac i „da ćemo u BiH nakon preuređenja ovoga nacrta zakona imati zakon o visokom obrazovanju“.
„Svjesni ste da u BiH u zadnje vrijeme, rekao bih u RS-u trenutno najviše, pokazuje se da ima problema u vezi s licenciranjem određenih fakulteta tako da dolazimo u jednu ružnu situaciju da se oduzimaju diplome pojedinim studentima. To ne znači da u Federaciji BiH takvih problema nema, nego očigledno nije se smoglo snage da se uđe u rješavanje te problematike. Tako da trenutno smatram da nivo licenciranja može da bude na entitetskom nivou, ali da ima kontrolu na državnom nivou, isto tako i za akreditaciju“, kazao je Živković.
Poslanik HDZ-a 1990 Martin Raguž je istaknu kako je važno da je ovaj zakon „ostao živ“, odnosno da nije odbijen. Prema njegovim riječima, to omogućava da u roku od mjesec do dva ponovno razmotre taj zakon zajedno s novim sazivom Vijeća ministara, da ga poprave jer „očito nije bio dobar, pogotovo u nekim elementima“.
„Zašto smo mi sugerirali da ostane u životu jeste činjenica da nijednom riječju nije uređeno pitanje finansiranja viskog obrazovanja zakonom o visokom obrazovanju koji bismo mi trebali donijeti. Mnoge finansijske reforme koje smo uspješno proveli omogućavaju ovoj zemlju da konačno u svoj proračun uvrsti i znanost, obrazovanje, istraživačke projekte, da pokaže svoj pozitivan odnos prema obrazovanju uopće, jer do sada nijedna marka nije nikada na taj način bila predviđena u proračunu institucija BiH. Vrijeme je da napravimo taj pomak. To je bila naša sugestija“, kazao je Raguž.
Govoreći o pitanju upotrebe hrvatskog jezika na univerzitetima, rekao je da je to također važno pitanje.
„To je pitanje identiteta koje mora biti u evropskom smislu zaštićeno i neki pomaci su u ovom zakonu već napravljeni, na naše intervencije i naše amandmane. Mislimo da jedno sveučilište u BiH može i treba imati hrvatski jezik kao službeni jezik za nastavu i mislim da to ne bi trebalo biti uopće sporno, i ne vidim da će biti sporno“, kazao je Raguž.
Pojedine novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM se povlače iz opticaja, evo do kada ih možete zamijeniti
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
