Međutim, prvi od ovih zakona - Prijedlog zakona o obligacionim odnosima BiH, usvojen je većinom glasova i upućen je u Parlamentarnu skupštinu BiH u daljnju proceduru. Ministri iz Republike Srpske su bili protiv jer smatraju da se ovdje radi o prijenosu nadležnosti.
Protiv ovog zakona bio je i sam Špirić, koji kaže da ovakav zakon nije u skladu s evropskim standardima, te da je takvu informaciju dobio iz Direkcije za evropske integracije BiH.
Ova oblast do sada nije bila regulirana zakonima na nivou BiH, nego su entiteti preuzeli zakon bivše SFRJ.
Drugi zakonski projekt je Prijedlog zakona o Sudskoj policiji BiH, koji je također usvojen većinom glasova. Kako je naveo Špirić, prema ovom zakonskom prijedlogu Sudska policija, koja je sada u nadležnosti Ministarstva pravde BiH, bit će stavljena u nadležnost Suda BiH kao posebna organizaciona jedinica kojom rukovodi predsjednik Suda.
Usvajanjem ovog zakona bila bi usklađena organizacija sudske policije između entiteta sa nivoom BiH.
Vijeće ministara je utvrdilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o klasifikaciji djelatnosti u BiH, čijim bi donošenjem bila osigurana primjena jedinstvenog standarda klasifikacije djelatnosti na području BiH, te osigurana uporedivost i kompatibilnost statističkih standarda BiH sa Evropskom unijom.
Špirić je rekao da je predviđeno da zakoni entiteta i Brčko Distrikta koji uređuju klasifikaciju djelatnosti budu usklađeni sa ovim zakonom u roku od 90 dana.
Utvrđen je i Prijedlog zakona o autorskim i srodnim pravima, čije je donošenje obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i iz Evropskog partnerstva.
Predsjedavajući je istaknuo da se ovim zakonom predviđa uređenje problematike autorskih i srodnih prava, tako da se ova pravna oblast uskladi s razvojen novih tehnologija i oblika korištenja novih tehnologija.
Također je utvrđen Prijedlog o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava. Ova materija je bila uređena postojećim Zakonom o autorskim pravima, ali je tokom njegove primjene uočeno da to područje nije zadovoljavajuće regulirano te je predloženo da se uredi posebnim zakonom na potpuniji način.
Osim utvrđivanja ovih zakonskih prijedloga, Vijeće ministara je danas utvrdilo Prijedlog ugovora između Srbije i BiH o izmjenama i dopunama Ugovora o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima.
Špirić kaže da će se zaključivanjem ovog ugovora uspostaviti direktna komunikacija nadležnih organa BiH i Srbije u vezi s dostavljanjem podataka iz krivične evidencije, kao i mogućnost upisa ličnih stanja državljana u matične knjige bez provođenja postupka priznavanja sudskih odluka.
Ako to budu nalagale okolnosti, ugovor ostavlja mogućnost da dvije države formiraju zajedničke istražne timove radi preuzimanja i koordiniranja istražnih radnji, naročito kada se radi o teškim oblicima kriminala.
Shodno tome, Vijeće ministara BiH je pripremilo Prijedlog ugovora između BiH i Srbije o izmjenama i dopunama Ugovora između BiH i Srbije i Crne Gore o međusobnom izvršavanju odluka o krivičnim stvarima.
Ono što je bitno, naglasio je Špirić, jeste da će ovim izmjenama i dopunama biti otklonjeni problemi s izvršenjem krivičnih sankcija, naročito kazni zatvorom, i to u situacijama kada osoba osuđena u jednoj državi, nakon pravosnažne presude, pobjegne u drugu.
Tako će se izbjeći situacija da je dovoljno da oni koji se bave organiziranim kriminalom i drugim nedozvoljenim radnjama pređu u susjednu državu i da budu zaštićeni, naglasio je Špirić.
Prijedlog ugovora koji bi na sličan način rješavao ovu problematiku s Hrvatskom povučen je s današnjeg dnevnog reda na zahtjev resornog Ministarstva pravde radi razjašnjenja određenh nejasnoća.
Na kraju, Špirić je rekao da se Vijeće ministara upoznalo sa zaključkom Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma PSBiH, koji se odnosi na imenovanje članova Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije (RAK).
Podsjetio je da je Vijeće ministara na jednoj od prethodnih sjednica predložilo sedam kandidata, ali ih PSBiH nije imenovao.
- Parlament, nažalost, nije precizirao koji od kandidata nisu prihvatljivi da bi Vijeće ministara, shodno zakonskoj proceduri, moglo zamijeniti i predložiti nove - rekao je Špirić.
