Odbrana se ovom prijedlogu protivila, a Sud BiH će odluku donijeti naknadno.
"U cijelosti su osnovani svi pritvorski razlozi te su time ispunjeni oni opći i posebni. Obojica su suočeni s teškim optužbama, što kod njih može prouzrokovati želju za bjekstvom", rekao je Behaija Krnjić, tužilac Tužilaštva BiH, javio je BIRN-Justice Report.
Obojici optuženih Sud BiH je krajem novembra 2008. godine, nakon hapšenja, odredio mjere zabrane napuštanja boravišta i putovanja van BiH, kontaktiranja sa svjedocima i suizvršiocima te između sebe.
Po toj odluci, kontrola opravdanosti mjera zabrane vršit će se svaka dva mjeseca, te ukoliko dođe do kršenja bilo koje od ovih mjera, Sud BiH će odrediti pritvor optuženima.
Lalović i Škiljević su optuženi da su od maja 1992. do decembra 1995. godine učestvovali u zločinu protiv čovječnosti tako što su "svjesno i voljno” sudjelovali u "sistemskom udruženom zločinačkom poduhvatu" koji je za cilj imao progon nesrpskog stanovništva.
U tom periodu, kako stoji u optužnici, Lalović je bio upravnik Kazneno-popravnog doma "Butmir" na Kuli, gdje je postojao "organiziran sistem zlostavljanja zatočenika", a Škiljević je bio njegov zamjenik.
Obrazlažući razloge za pritvor, Krnjić je kazao da Lalović posjeduje državljanstvo Republike Srbije te da bi "zbog poroznosti granica i poznanstava" mogao pobjeći iz BiH i tako izbjeći krivično gonjenje.
"On je tu činjenicu o posjedovanju dvojnog državljanstva ranije zatajio, što dovodi u sumnju njegovu iskrenost. U Srbiji se nalazi i Škiljevićeva kćerka na liječenju te je moguće da, ukoliko ode njoj u posjetu, tamo i ostane", rekao je Krnjić.
Odbrane optuženih su negirale mogućnost bjekstva te istaknule da je prijedlog Tužilaštva "neosnovan".
"Istina je da je Lalović državljanin Srbije, ali on ne posjeduje njihov pasoš. Prvobitno se Tužilaštvo bilo složilo sa mjerama zabrane koje je Sud izrekao, i od tada se do danas nije ništa promijenilo, zbog čega smatramo njihov prijedlog neosnovanim", rekao je Refik Serdarević, Lalovićev branilac.
I Fahrija Karkin, Škiljevićev branilac, kazao je da Tužilaštvo "nema saznanja" o eventualnim kršenjima mjera zabrane koje su optuženim izrečene te da je prijedlog o pritvoru rezultat pritiska javnosti.
"Ovdje je tlo pritiska štampe te je Tužilaštvo sada postavilo taj prijedlog pošto su žrtve reagirale i izrazile svoje nezadovoljstvo. Ne postoje dokazi o povredi javnog reda i mira i ovaj prijedlog je apsolutno neosnovan", obrazložio je Karkin.
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
