Član Centralne izborne komisije (CIK) BiH i Međuresorne radne grupe Suad Arnautović je u razgovoru za Fenu pozvao vladajuće stranke koje imaju većinu u Parlamentarnoj skupštini da ovaj zakon brzo usvoje, s obzirom na to da se "pravila igre za naradne lokalne izbore za sve učesnike moraju znati što prije".
Arnautović je kazao da su najveće izmjene napravljene u pogledu omogućavanja pripadnicima nacionalnih manjina da budu predstavljeni u lokalnim parlamentima.
U skladu s izmjenama Izbornog zakona pripadnici nacionalnih manjina imat će pravo na zastupljenost u općinskim vijećima, odnosno skupštinama općina i gradskim vijećima, odnosno skupštinama grada srazmjerno procentu njihovog učešća u stanovništvu prema posljednjem popisu u BiH.
"To znači da je potrebno da sve općine u BiH što prije u svojim statutima utvrde koliki je to broj zagarantiranih mjesta koji će se dodjeljivati na narednim lokalnim izborima. CIKBiH će u vezi s učešćem pripadnika nacionalnih manjina postupati na taj način što će izvršiti uvid u statut svake općine i prema tom broju verificirati kandidate i dodjeljivati mandate", pojasnio je Arnautović.
Pripadnike nacionalnih manjina moći će kandidirati registrirana udruženja ili drugi registrirani organizovani oblik djelovanja nacionalnih manjina, grupa od najmanje 40 građana koji imaju biračko pravo, pored političkih stranaka i koalicija i nezavisnih kandidata koji se podrazumijevaju kao politički subjekti.
Arnautović je kazao da će postojati posebna kandidatska lista pripadnika nacionalnih manjina koja će se nalaziti na glasačkom listiću iza ostalih političkih subjekata koji će se kandidirati za takozvane redovne mandate u skupštinama općina, odnosno u opštinskim vijećima.
Pojasnio je da će birač imati samo jedan glas i ako se opredijeli da glasa za posebnu listu kandidata pripadnika nacionalnih manjina, glasat će tako što će samo zaokružiti jednog kandidata na posebnoj listi, znači neće moći glasati i za pripadnike nacionalnih manjina i za takozvanu redovnu listu.
Prema Arnautovićevim riječima, bitno je da je zakonodavac u ovom prijedlogu utvrdio takozvanu pozitivnu diskriminaciju, što znači da se prilikom raspodjele mandata za liste pripadnika nacionalnih manjina za općinsko vijeće, odnosno gradsko vijeće, neće primjenjivati izborni prag od tri posto.
Druga bitna novina u prijedlogu izmjena Izbornog zakona jeste u tome da će bh. državljani koji imaju biračko pravao, a imaju status izbjegle osobe ili se nalaze privremeno izvan BiH, moći, pored glasanja poštom, glasati i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.
Arnautović napominje da je u prijedlogu utvrđen jedan preduvjet, a to je da sastav biračkog odbora za glasanje u DKP-u mora biti multietničan. Ukoliko se ne osigura ta multietničnost, glasanje se neće moći organizirati u DKP-u BiH.
Treća bitna grupa amandmana se odnosi na jačanje pozicije općinskih izbornih komisija (OIK) i njihove nadležnosti u pogledu imenovanja biračkih odbora, žalbenog postupka i općenito ulozi OIK-a u izbornom procesu.
Općinske izborne komisije će moći imati do sedam članova, a ne kao do sada tri i pet, a mandat članova OIK-a će trajati sedam godina s mogućnošću obnavljanja. Arnautović ističe da je u ovom prijedlogu intencija da se ojača nezavisnost i nepristranost organa za provođenje izbora.
"Sljedeće bitne izmjene su u pogledu registriranja samih birača. Bitna novina je da je upućen prijedlog da državljani BiH u zemlji koji 45 dana prije dana izbora promijene svoje prebivalište moći će glasati na onome prebivalištu koje su imali do tog dana. Što znači, neće se dozvoliti manipulacija da se tik pred dan izbora, odnosno 45 dana prije izbora ili 30 dana prije izbora, vrše promjene prebivališta kako bi u nekoj opštini došlo do neke prevage u smislu glasanja za nekog načelnika ili za općinsko vijeće", kazao je Arnautović dodajući da je u dosadašnjem iskustvu bilo takvih slučajeva.
Važna novina je da će se građani koji imaju status izbjeglica iz BiH, a koji imaju biračko pravo u skladu s Izbornim zakonom, ubuduće upisivati kontinuirano u centralni birački spisak. Upis u taj spisak će biti neprekinuti proces koji će trajati tokom cijele godine, uz priloženu potrebnu dokumentaciju.
Prema Arnautovićevim riječima, Međuresorna radna grupa je, revidirajući kompletan Izborni zakon, uočila i pojedine nelogičnosti koje bi trebalo da se otklone, ali ovise od drugih nivoa vlasti.
"S tim u vezi je inicijativa koja se odnosi na uvođenje mogućnosti održavanja vanrednih izbora ako se u zakonskim i ustavnim rokovima ne konstituira vlast. Pokrenuta je inicijativa da Parlamentarna skupština BiH priđe promjeni Ustava BiH u tome smislu da se utvrdi da, ako Predstavnički dom BiH ne bi bio konstituiran u određenom vremenskom periodu, da se raspisuju vanredni izbori za popunjavanje tog doma", kazao je Arnautović.
Također je upućena inicijativa Parlamentu FBiH za izmjene Ustava FBiH kojim bi se omogućilo da popuna klubova naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH bude obavljana na jednostavniji i lakši način.
"Također smo pokrenuli inicijativu da Parlamentarna skupština ukine zakon o popunjavanju članova Predsjedništva BiH na sadašnji način, s obzirom na to da članove Predsjedništva biraju direktno građani, a popunu nedostajećeg člana, u skladu s tim zakonom, obavlja Parlament", kazao je Arnautović.
Pokrenuta je i inicijativa da Parlament FBiH izvrši usklađivanje zakona o direktnom izboru općinskog načelnika u FBiH s izbornim zakonom RS-a, odnosno da se izvrši usklađivanje rješenja na taj način da se na narednim lokalnim izborima izbor općinskog načelnika vrši na identičan način u cijeloj državi.
"Mi preferiramo ono rješenje koje je u RS-u, a to je izbor načelnika po sistemu relativne većine, prvi dobija mjesto. Sada je u FBiH na snazi zakon o direktnom izboru općinskog načelnika koji je predvidio takozvano preferencijalno glasanje za općinske načelnike, što podosta komplicira njihov izbor", kazao je Arnautović.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
