Prije 23 godine umro je Alija Izetbegović: "Bosnom nikad niko nije uspio da vlada"

Izetbegović je u septembru te godine primljen u bolnicu nakon što je pao kod kuće i slomio četiri rebra. Njegovo stanje postalo je kritično kad je dobio krvarenje u lijevom plućnom krilu, a godinama se liječio od bolesti srca.

Rođen je 8. augusta 1925. u Bosanskom Šamcu. Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu.

Zbog političkih uvjerenja dva puta je zatvaran, 1946. i 1983. godine. U montiranom "Sarajevskom procesu" bio je prvooptuženi u grupi od 13 muslimanskih intelektualaca i osuđen je na 14 godina zatvora.

Nakon žalbi kazna mu je smanjena na devet godina. Odležao je pet godina i osam mjeseci i na slobodu je izašao 25. novembra 1988. godine, navodi Muzej "Alija Izetbegović".

Godine 1990. pokrenuo je osnivanje Stranke demokratske akcije (SDA) i postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim izborima izabran je za predsjednika Predsjedništva Republike BiH i državu je vodio kroz agresiju od 1992. do 1995. godine.

Nakon izbora 1996. bio je član i predsjedavajući Predsjedništva BiH. Iz zdravstvenih razloga povukao se iz Predsjedništva BiH 15. oktobra 2000. godine, četiri godine nakon što je preživio infarkt.

U posljednjim danima u bolnici su ga posjetili bivši američki predsjednik Bill Clinton i tadašnji turski premijer Recep Tayyip Erdogan. Američki diplomata Richard Holbrooke, kreator Dejtonskog sporazuma, govorio je da Bosna i Hercegovina ne bi opstala da nije bilo Izetbegovića.

Iza sebe je ostavio i djela "Islam između Istoka i Zapada", "Moj bijeg u slobodu" i "Sjećanja", prevedena na brojne jezike.

Misli koje su ostale

Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma u novembru 1995. Izetbegović je izjavio: "Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva jeste, u svijetu kakav jeste, bolji mir se nije mogao postići."

Ni tokom rata nije odustajao od cjelovite Bosne i Hercegovine "u kojoj niko neće biti progonjen zbog vjere, nacije i političkog uvjerenja".

Nije volio da se za njega govori kako vlada državom, a jedna od njegovih najpoznatijih rečenica glasi: "Bosnom nikad niko nije uspio da vlada, uvijek mu se to samo činilo."

Sumirajući svoj život, zapisao je: "Kada bi mi bilo ponuđeno da još jednom živim, odbio bih. Ali, ako bih se morao ponovo roditi, izabrao bih svoj život."

Dženaza na Trgu BiH

Dženaza je klanjana 22. oktobra 2003. na Trgu BiH, ispred zgrade institucija BiH. Predvodio ju je tadašnji reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić. Tijelo je ujutro prevezeno u zgradu Predsjedništva BiH, a odatle je na lafetu, uz vojni orkestar, oficire koji su nosili njegova odlikovanja i članove porodice, ispraćeno do Marijin Dvora.

Okupljenima su se obratili visoki predstavnik Paddy Ashdown, član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić i reis Cerić.

"Danas se čini prikladnim da i nebo plače iznad BiH", rekao je Ashdown, dok je kiša padala nad Sarajevom.

Posljednjem ispraćaju prisustvovalo je više od 100.000 ljudi i veliki broj domaćih i stranih zvaničnika. Izetbegović je, po svojoj želji, ukopan na Šehidskom mezarju Kovači, uz najveće državne i vojne počasti.

Povodom godišnjice smrti sinoć je u Memorijalnom centru Sarajevo premijerno prikazan dokumentarni film "Alija - San o zemlji na razmeđu svjetova". Autor filma je Nermin Hodžić, a reditelj Ahmed Imamović. Televizijska premijera je večeras u 21 sat na Federalnoj televiziji.

Na godišnjicu smrti delegacije i građani tradicionalno polažu cvijeće i uče Fatihu kod njegovog turbeta na Kovačima.