Predsjednik Državne komisije za saradnju s UNESCO-om Sead Avdić je kazao kako je Strategija, koja je rađena u okviru Akademije nauka i umjetnosti BiH, urađena na najvišem naučnom, tehnološkom i inovativnom nivou.
Prema njegovim riječima, Komisija je projekt proslijedila Vijeću ministara BiH i tražila da ono razmatra i kreira akcioni plan i program za implementaciju ovakvog prijedloga strategije naučno-tehnološkog razvoja BiH u institucionalnom, fiskalnom i svakom drugom smislu.
„Prije svega, ponovo akcent dajemo na to da bi u narednom periodu bilo nužno potrebno kreirati i definirati zakon o naučnoistraživačkoj, istraživačko-razvojnoj djelatnosti kao neophodan zakon na nivou BiH i proširiti Vijeće ministara BiH za još jedno ministarstvo - ministarstvo nauke, tehnologije i ekologije“, kazao je Avdić.
Istaknuo je da BiH zaslužuje bolje s aspekta razvoja ove djelatnosti, tim prije što niz godina pokazuje da ima inventivne ljude, napominjući da je BiH prošle godine imala najveći broj inovacija po stanovniku od 46 zemalja Vijeća Evrope.
„S aspekta istraživanja razvoja, mi danas ne izdvajamo za nauku. Svega 0,05 procenata bruto društvenog proizvoda je 2004. godine utrošeno i ovih godina se troši na podmirenje potreba iz oblasti istraživanja i razvoja“, kazao je Avdić.
Dodao je kako je BiH '90. godine izdvajala jedan procent za istraživanje i razvoj, a 0,5 procenata su izdvajala preduzeća, znači ukupno 1,5 procenata bruto društvenog proizvoda. Danas nemamo organizirano sistematsko izdvajanje i finansiranje ovih djelatnosti, naglasio je on.
Avdić je istaknuo da visoko obrazovanje i istraživanje te razvoj moraju postati prioriteti države BiH.
Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH Božidar Matić je rekao da Strategija jako vodi računa o ustavnom ustrojstvu BiH.
„Smatramo, a i civilizacijski trend je da je decentralizacija trend, a ne centralizacija. Centralizirati se treba i mora na nivou države samo ono što je neizbježno, sve što može da ostane na nižim nivoima treba da ostane na nižim nivoima. Neka svaka lokalna sredina koja konačno i generira budžete odlučuje o onome što je primjereno za njen nivo, a mnogo toga je primjereno za niže nivoe“, kazao je Matić.
On ističe da nije dobro novac „vozati“ od nivoa do nivoa, ili horizontalno od kantona do kantona. Svime treba da se upravlja tamo gdje se stvara višak vrijednosti.
„Predlažemo jedan prinicip koji je monitoring komisija UNESCO-a potvrdila kao ispravan, a to je da svaki nivo državne vlasti koji ima pravo na potrošnju javnih sredstava mora participirati i u fondovima za istraživanje i razvoj. Zato predlažemo kantonalne fondove, federalni fond i državni fond za istraživanje i razvoj i vrlo se lako i prirodno mogu podijeliti nadležnosti tih fondova, šta koji fond da finansira“, kazao je akademik Matić.
Naglasio je kako bi dva posto bruto društvenog proizvoda trebalo izdvojiti za istraživanje i razvoj, dodajući kako „sada tih dva posto neko drugi troši“.
Rukovodilac regionalnog Ureda UNESCO-a u Sarajevu Siniša Šešum je rekao da će se izradom ovakvog prijedloga Strategije otvoriti veće mogućnosti za saradnju kako s UNESCO-om tako i s ostalim međunarodnim i regionalnim institucijama koje rade na jačanju naučno-tehničkog i tehnološkog razvoja.
Pojedine novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM se povlače iz opticaja, evo do kada ih možete zamijeniti
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
