BiH
0

Presuda Suda pravde u Haagu nije prevedena na zvanične jezike u BiH

BIRN
Država Bosna i Hercegovina još uvijek ne posjeduje zvanični prijevod presude Međunarodnog suda pravde (ICJ) koja je izrečena 26. februara ove godine, saznaje Justice Report.

Iz državnih institucija saznajemo i da Bosna i Hercegovina ne posjeduje tekst presude ICJ-a jer “čekaju original”. Presuda, na engleskom i francuskom jeziku, je inače dostupna na web stranici Suda pravde od dana izricanja.

Dok neki u vlasti tvrde da su pokušaji da se presuda prevede “blokirani od jedne strane”, drugi kažu da se o ovoj inicijativi nikada nije raspravljalo na državnoj razini, odnosno u Predsjedništvu BiH, koje bi trebalo preuzeti odgovornost za prijevod.

Međunarodni sud pravde je 26. februara izrekao presudu prema kojoj Srbija, kao pravni nasljednik tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), nije počinila, učestvovala, niti podsticala izvršenje genocida u BiH.

Ipak, Sud je odlučio da Srbija nije učinila dovoljno da bi spriječila ili kaznila odgovorne za genocid, te da je time prekršila Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju genocida.

Zvanični prijevod presude su trebale inicirati državne institucije s obzirom da je država stajala iza pokretanja cijelog procesa pred ovom međunarodnom institucijom.

U uredu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića saznajemo da je ICJ-u upućen zahtjev da se državi dostavi presuda u originalu kako bi bila prevedena, ali su dobili odgovor da procedura traje mjesec dana.

Na pitanje upućeno Ireni Kljajić, savjetnici za odnose s javnošću hrvatskog člana Predsjedništva BiH, zašto nije preuzeta presuda sa zvanične web stranice Suda, nismo dobili odgovor.

U kabinetu člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, pravni savjetnik Damir Arnaut nam je potvrdio da nema zvaničnog prijevoda presude, ali je dodao da “u ovom kabinetu svi odlično govorimo engleski jezik”.

Ipak, pojasnio je Arnaut, zvanični prijevod je jako bitan.

“Apsolutno je neophodno da imamo zvanični prijevod presude. Jer to je pravni akt koji je donesen na najvišoj međunarodnoj sudskoj instanci, donesen na osnovu tužbe u kojoj je država BiH bila jedna od strana, i on je obavezujući”, kazao je Arnaut za Justice Report.

Pojašnjavajući važnost prijevoda presude ICJ-a, Arnaut je rekao da tek zvanični prijevod može biti objavljen u Službenom listu, i onda se, pri donošenju eventualnih odluka, na taj prijevod mogu pozivati ovdašnje institucije, od vladinih institucija preko sudova.

“Prevođenje treba inicirati državno tijelo. To može biti Vijeće ministara, Parlament ili Predsjedništvo. Ali moram reći da nije bilo zvaničnih pokušaja da se inicira prijevod presude, iako su postojale određene konsultacije u kojima smo vidjeli da postoji otpor jedne strane da se to uradi”, kazao je Damir Arnaut.

U kabinetu srpskog člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića nije bilo riječi o otporu. Miroslav Vujičić, šef kabineta, kazao je da “prevod nije urađen niti nam je poznato da li neko radi na tome”.

Ante Grbić, tajnik Predsjedništva BiH za normativne poslove, rekao je da članovi ove institucije nikada nisu ni raspravljali o prijevodu presude.

Ipak, Justice Reportu je rečeno da su poslanici Stranke za BiH pokrenuli inicijativu pred Parlamentom BiH, “gdje je zatraženo da se od nadležnog organa zatraži autentična, to jest originalna presuda i da se obezbijedi službeni prijevod”.

“Sada ta inicijativa ide u proceduru i vjerovatno će biti rezervi prema njoj. Ali mislim da je ovo stvar od općeg dobra i mi ćemo istrajati da dobijemo zvanični prijevod, kako bi sve institucije to mogle imati”, kazao je Beriz Belkić, poslanik Stranke za BiH i predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Na pitanje zašto za sada ne rade na prijevodu presude, koja je u potpunosti objavljena na web stranici Suda pravde, Belkić je odgovorio: “Mislili smo da je ovo ozbiljnije. To sa weba može skinuti svaki građanin koji ima internet. Mi smo mislili da je ovo zvaničnije.”

Justice Report saznaje da se u Institutu za istraživanje ratnih zločina u Sarajevu radi na prijevodu, ali njihov prijevod ne mogu koristiti institucije za donošenje odluka baziranih na presudi.

Ipak, svaka država koja je ratificirala status ICJ-a – što BiH jeste uradila – treba imati, prevedene i objavljene u Službenom listu, odluke koje to tijelo donese a tiču se te države, s obzirom da su svi ti dokumenti obavezujući.

Prema mišljenjima eksperata, prevedena presuda bi mogla biti korištena u procesima suočavanja s prošlošću, a neke činjenice mogu biti korištene i u procesima pred Sudom BiH.

“Izuzetno je značajno da imamo službeni prijevod jer presuda nameće određene obaveze stranama u sporu”, kazao je za Justice Report Sakib Softić, agent BiH u sporu pred ICJ-om.

Softić je dodao i da mu nije poznato zašto prijevoda nema, te da je svjestan da zbog toga dolazi do različitih interpretacija presude u javnosti.

“Prevođenje presude bi omogućilo uključivanje šireg broja eksperata u utvrđivanje obaveza koje ona nameće stranama u sporu. Ovako, nepostojanje prijevoda ostavlja prostora za različite interpretacije presude, koje se već dešavaju”, zaključio je Softić.