Prešli 300 kilometara kroz neprijateljske linije: Od zaborava sačuvana priča o legendarnom bataljonu "Šargan"

Uz konsultacije s komandantom Suadom Džankovićem, izvršene su određene izmjene u tekstu kako bi on u potpunosti odgovarao historijskim činjenicama, te iz dubokog poštovanja prema istini i borcima koji su učestvovali u ovim događajima.

Čustović, koji godinama živi i radi u Njemačkoj gdje je izgradio uspješnu karijeru u građevinskom sektoru, snažno i trajno ulaže u očuvanje historijskog pamćenja, dostojanstvo povratnika i budućnost svog naroda. Izrada ove monografije jedan je od njegovih najvažnijih projekata do sada.

Grupa mladića koja se uspjela izvući iz Gacka preko planina, dijelom preko Stoca, a dijelom preko Bileće, stigla je u Mostar, gdje su se prvobitno priključili jedinicama HVO-a, s obzirom na to da su u tom periodu HVO i Armija RBiH djelovali zajedno. Nakon što su se organizovali, prijavili u jedinice, prošli obuku te zadužili uniforme i naoružanje, krenuli su u izuzetno rizičnu misiju.

Probijajući se kroz neprijateljske linije prema Gacku, njihov cilj bio je izvlačenje posljednjeg zbjega od preko 270 civila iz Kule Fazlagiće i oklnih brda i planina. Na čelu ove hrabre grupe bili su rahmetli Enver Vasić Pinjo i Džemal Jugo, zvani Kemo.

Dolaskom Gačana u Mostar započelo je ozbiljnije organizovanje civilnih, vojnih i vjerskih struktura. Naredbom Štaba Vrhovne komande Armije RBiH, 26. augusta formiran je Gatački bataljon "Šargan". Za prvog komandanta bataljona postavljen je Safet Grebović.

S razvojem ratnih dešavanja dolazilo je i do kadrovskih promjena, pa nakon Safeta komandu preuzima Omer Grebović. Napadom Hrvatske vojske i HVO-a na grad Mostar, za komandanta samostalnog bataljona "Šargan" postavljen je Suad Džanković, koji potom postaje i komandant 49. lahke brigade, nastale spajanjem nevesinjskog i gatačkog bataljona.

Više od tri decenije kasnije, herojska priča boraca iz gatačkog kraja dobit će svoj trajni zapis. Izdavač monografije je Udruženje boraca Patriotska liga Gacko, na čijem je čelu predsjednik Avdo Krvavac, dok autorski potpis stavlja Sanel Idrizović.

Projekt je dobio snažan zamah upravo zahvaljujući Čustoviću, koji je osigurao sredstva za istraživanje, pisanje i izdavanje. Njegov jedini zahtjev bio je da rad bude naučno utemeljen, stručan i historijski precizan. Planirani tiraž iznosi 500 primjeraka, s ciljem da monografija bude dostupna bibliotekama, školama i javnim ustanovama širom BiH, kao izvor znanja za buduće generacije.

Trajna veza sa zavičajem i poruka zajedništva

Pored njegovanja kulture sjećanja, Čustović je u rodnom kraju poznat po brojnim humanitarnim i filantropskim projektima. Značajan dio svog znanja, iskustva i kapitala investira u Bosnu i Hercegovinu kroz infrastrukturne projekte, stipendiranje mladih, podršku sportu i pomoć povratničkim sredinama. Posebno se izdvaja obnova džamije u Ključu kod Gacka, koja predstavlja njegov vakuf i trajni simbol povezanosti sa zavičajem.

Govoreći o važnosti duhovne i društvene snage naroda, Čustović posebno ističe ulogu Islamske zajednice.

"Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini svojim predanim radom u Republici Srpskoj pruža nemjerljivu podršku našim povratnicima i našem narodu, čuvajući vjeru, dostojanstvo i nadu tamo gdje je to najpotrebnije. Posebno divljenje zaslužuju naši imami, koji zajedno sa svojim džematlijama dijele svakodnevne izazove, ostaju uz svoj narod i svjedoče istinsku žrtvu i posvećenost. Ta snaga zajedništva osjeća se i u Gacku, gdje prisustvo i rad Islamske zajednice znače sigurnost, ohrabrenje i trajnu poruku da nismo sami", ističe Čustović.

On je uputio i posebnu zahvalnost glavnom imamu Sadet ef. Bilaliću i njegovoj supruzi Mirzadi Bilalić za predani rad, posvećenost i brigu o džematu.

"Svaki povratnik u Gacko i Republiku Srpsku svojevrsni je heroj, jer samim svojim prisustvom svjedoči postojanje Bosne i Hercegovine", poručuje za kraj Čustović, čiji angažman dokazuje da stvarni uspjeh leži u odgovornosti prema narodu, historiji i budućnosti.