Sačinjen izvještaj
2

Preporuke OSCE-a: Neophodna revizija izbornog okvira i odgovornije finansiranje kampanja

Piše: I. Č.
Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), koji djeluje pri OSCE-u, ocijenio je Opće izbore 2018. godine, preporučivši prioritetno reviziju izbornog pravnog okvira, metode formiranja biračkih odbora, sprečavanje vršenja pritisaka na birače, jačanje transparentnosti i odgovornosti finansiranja kampanja, kao i mjere za garantovanje prava birača na slobodan i tajan izbor pri glasanju.

ODIHR je oformio i stavio u funkciju Izbornu posmatračku misiju (IPM) za praćenje Općih izbora održanih 7. oktobra 2018. godine, kojoj su se pridružile druge međunarodne delegacije, nakon čega su ocijenjene usklađenosti izbornog procesa.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak izjavio je u petak, nakon što je institucijama Bosne i Hercegovine dostavljen integralan izvještaj, da je sadržaj alarmantan, posebno u dijelu koji govori o priticima i ucjenama.

"Procijenjeno je da je ugroženo pravo ljudi da slobodno razmišljaju i slobodno glasaju. Izvještaj je, također, alarmantan kada je riječ o javnim RTV servisima koji su stavljeni u funkciju pojedinih političkih stranaka", kazao je ministar Crnadak.

Podijeljenost po etničkim linijama

U Izjavi o preliminarnim nalazima i zaključcima od 8. oktobra 2018. godine je zaključeno da su "izbori istinski konkurentni ali ih karakteriše nastavak podijeljenosti po etničkim linijama".

"Biračima je ponuđen širok izbor kandidata koji su mogli da slobodno sprovedu kampanju. Međutim, kandidati su se više fokusirali na napade na ličnost i širenje straha nego na razgovor o političkim alternativama. Ovisnost medija o političkim i poslovnim interesima je često rezultiralo u pristrasnom praćenju", navodi se u izvještaju.

Navode da slučajevi vršenja pritiska i neprikladnog utjecaja na izbor birača nisu efikasno razmotreni.

"Politički subjekti trebaju poštovati zakon i suzdržati se od vršenja pritiska na birače. Slučajeve navodnog pritiska na birače treba ispitati brzo, temeljito i učinkovito, a tužioci i CIK trebaju da počinioce blagovremeno pozovu na odgovornost", preporuka je ODIHR-a.

Napominje se da su dugotrajni nedostaci u pravnom okviru i dalje prisutni a i da su nedavne rasprave o reformama doživjele zastoj zbog političkih nesuglasica, što je dodatno umanjilo povjerenje u javne institucije.

"Viši nivoi izborne administracije su općenito efikasno sprovodile izbore. Na dan izbora, birački odbori su radili transparentno ali su se suočavali sa određenim poteškoćama u praćenju procedura posebno tokom brojanja", stoji u izvještaju.

Napominju da je pravni okvir detaljan i uglavnom pogodan za demokratske izbore, ali da i dalje ostaju značajni dugotrajni nedostaci kao što su ograničenja na pravo kandidovanja što osporava principe univerzalnog i jednakog prava glasa i zabrane diskriminacije koji su predviđeni obavezama i opredjeljenjima OSCE-a, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (ECHR) i drugim međunarodnim standardima.

"Jednako pravo glasa je dodatno osporeno neredovnim revidiranjem granica izbornih jedinica što je u suprotnosti od onoga kako zakon nalaže. Većina prethodnih ODIHR-ovih preporuka nisu uzete u obzir što uključuje i uvođenje djelotvornih odredbi o sprečavanju zloupotrebe državnih sredstava, finansiranju kampanja i nadziranju finansiranja kampanja i rješavanju izbornih sporova", navodi se u sažetku izvještaja.

Brojni sagovornici Međunarodne izborne posmatračke misije (MIPM), koja je također formirana da bi se pratili izborni procesi, izrazili su ozbiljne zabrinutosti zbog manjka političke volje da se pristupi ustavnim i izbornim reformama.

CIK ispunio osnovne zadatke

Centralna izborna komisija (CIK) je, stoji u izvještaju, uglavnom ispunila svoje osnovne zadatke i adekvatno provela izbore.

"CIK je radio u okruženju neprestanih kritika i navoda koji se odnose na tehničke pripreme izbora. Suočavala se sa izazovima zbog nedovoljnog broja uposlenika i ograničenog budžeta. Općinske izborne komisije (OIK) imale su poteškoće pri formiranju i obučavanju biračkih odbora (BO) zbog manjka nominovanih kandidata i velikog broja ostavki", navodi se u izvještaju.

Upozoravaju da su nedovoljna obuka i niske naknade imale negativan utjecaj na stručnu pripremljenost biračkih odbora.

"Zainteresovane strane su često izrazile zabrinutosti zbog manjka nepristrasnosti BO i strahuju da su članovi BO posegli za malverzacijama u korist određenih političkih stranaka. Sve navedeno je oštetilo povjerenje u izbornu administraciju", stoji u izvještaju Ureda za demokratske institucije i ljudska prava.

Napominju da je u pripremama za izbore CIK poduzeo mjere kako bi se poboljšala tačnost centralnog biračkog spiska, što uključuje i brisanje podataka preminulih birača, ali da postojeći mehanizam za brisanje podataka nije adekvatan.

"Postojeći mehanizam za brisanje podataka preminulih birača iz registra stanovništva nije adekvatan zbog nepostojanja odgovarajućeg mehanizma razmjene podataka između institucija. Zainteresovane strane i dalje imaju sumnje u tačnost CBS. Birači koji borave u inostranstvu mogu da odaberu da li će glasačke listiće slati poštom ili će glasati lično u jednom od diplomatskih i konzularnih predstavništava", navodi se u izvještaju.