{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Preinačena prvostepena presuda

S
21.3.2011. u 16:36
0
0
Preinačena prvostepena presuda
0
Preinačena prvostepena presuda
Apelaciono vijeće Suda BiH preinačilo je prvostepenu presudu izrečenu za zločine u Kalinoviku, te je Ratka Bundala i Neđu Zeljaju pravomoćno osudilo na ukupno 37 godina zatvora, dok je odredilo ponovno suđenje Đorđislavu Aškrabi.
Ratko Bundalo, bivši komandant Taktičke grupe Kalinovik, osuđen je na 22 godine dugotrajnog zatvora, a Neđo Zeljalja, komandir Stanice milicije u Stanici javne bezbjednosti (SJB) u tom gradu, na 15 godina zatvora jer su od maja 1992. do marta 1993. godine naredili i izvršili progon Bošnjaka s tog područja.

Odlukom Apelacionog vijeća, prvostepena presuda u odnosu na Đorđislava Aškrabu se ukida u oslobađajućem dijelu, te se određuje održavanje ponovnog pretresa. Aškraba je nepravomoćno bio oslobođen krivice za zločine počinjene od jula do augusta 1992. godine u logoru "Barutni magacin", a koji su uključivali i ubistva zatočenika.

Istom presudom Sud BiH je krajem decembra 2009. godine nepravomoćno osudio Bundala na 19, a Zeljaju na 15 godina zatvora.

Nakon izrečene presude, žalbe je uložilo Tužilaštvo BiH i Odbrane Bundala i Zeljaje. Apelaciono vijeće je te žalbe djelimično uvažilo, te 18. marta 2011. godine donijelo pravomoćnu presudu.

Bundalo i Zeljalja zajedno su pravomoćno osuđeni za zarobljavanje oko 500 civila s područja Jeleča (općina Foča) i Gacka koji su izvjestan vremenski period bili zatočeni u Osnovnoj školi "Miladin Radojević" u Kalinoviku, kao i jer su koristili nekoliko muškaraca kao vozače za otklanjanje, mina čime su ih izlagali smrtnoj opasnosti i psihičkim patnjama.

Pravomoćno su osuđeni i za paljenje bošnjačkih sela na području Kalinovika, te razmjenu žena zatočenih u školi "Miladin Radojević" za poginule srpske vojnike u rejonu Jakomišlju.

"Razmjenu su organizovali na takav način da su žene morale, izlažući se smrtnoj opasnosti sa borbene linije izvući poginule srpske vojnike i iste donijeti na mjesto razmjene, nakon čega su sa djecom mogle preći na teritoriju pod kontrolom Armije BiH", stoji u presudi Apelacionog vijeća.

Zeljaja je osuđen da je od juna do najmanje septembra 1992. godine učestvovao u formiranju i obezbjeđivanju funkcionisanja zatvora u školi „Miladin Radojević” gdje je bilo zatvoreno oko 300 civila koji su bili izloženi silovanjima, ubistvima, nečovječnom postupanju i raznom fizičkom i psihičkom zlostavljanju i ponižavanju.

Apelaciono vijeće je zaključilo da je Zeljaja bio nadređen stražarima koji su radili na obezbjeđenju zatvora u školi u Kalinoviku, te da je "bio upoznat sa zločinima u kojima su učestvovali njegovi podređeni i druge osobe“.

Bundalo je u julu i augustu 1992. godine, kako stoji u pravomoćnoj presudi, aktivno učestvovao u formiranju i funkcionisanju logora "Barutni magacin" u Kalinoviku u kojem je bilo zatvoreno bošnjačko muško civilno stanovništvo.

Muškarci iz tog logora su, kako stoji u presudi, 5. augusta 1992. godine odvođeni u grupama i ubijani na različitim lokacijama, uključujući i mjesto Ratina gdje ih je 24 spaljeno, a samo jedan zatočenik je preživio.

"Vojnici Pere Eleza odveli su tog dana u poslijepodnevnim satima preostale zatvorenike, koje su vezali žicom, natovarili ih na tri kamiona, te ih u pratnji policijskog vozila sa rotacijom dovezli do mjesta Ratine, opština Foča, gdje su iz posljednjeg kamiona izveli 24 zatočenika u koje su pucali iz vatrenog oružja i potom polili benzinom i zapalili", stoji u presudi.

Odlukom Apelacinog vijeća, Bundalo je, između ostalog, oslobođen optužbe za učešću u formiranju i obezbjeđenju funkcionisanja zatvora u školi „Miladin Radojević“ u Kalinoviku, dok je Zeljaja oslobođen optužbe da je sudjelovao u formiranju i funkcionisanju logora „Barutni magacin“.

Zeljaja je oslobođen optužbe i za odvođenje i ubistva muškaraca iz tog logora 5. augusta 1992. godine, dok su obojica optuženih oslobođeni optužbe za ubistva civila u augustu 1992. godine koja su počinili nepoznati pripadnici "Srpskih oružanih snaga“, kao i za odvođenje grupe žena iz škole u Kalinoviku na farmu "Pavlovac“ gdje su silovane.

Bundalo i Zeljaja pravomoćno su osuđeni za zločine protiv čovječnosti.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: