Predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti više odgovorni svojim partijama nego građanima
CCI je u svojim izvještajima obuhvatio sve segmente rada od programa rada, poslovnika o radu, budžeta institucija vlasti, transparentnosti u radu do poštivanja zakonitosti.
Na današnjoj pres-konferenciji CCI-a istaknuto je da je u većini slučajeva konstatirano kašnjenje u konstituiranju vlasti. Većina je kasnila s izradom programa rada, a budžeti su usvajani u posljednjem roku, a neki su čak i za nekoliko dana probili rokove.
Kad su u pitanju programi rada, neke ga institucije još nemaju. Tako je konstatirano da Federalni parlament nema svoj program rada, te da je vrlo malo zakona, odluka ili strategija koji govore o rješavanju ključnih građanskih problema.
"To je oko 3,3 posto od ukupnog broja tačaka razmatranih na sjednicama vlada entiteta i Vijeća ministara BiH," kazao je koordinator monitoring tima CCI-a Ivica Čavar. On je istaknuo da je još teže saznanje da samo 1,3 posto tih mjera može pozitivno utjecati na rješavanje problema nezaposlenosti.
Čavar je najavio da će CCI u narednim izvještajima ispitati efekte zakona što ih donose izvršne i zakonodavne vlasti. Planirano je javno predstavljanje predstavnika vlasti na svim nivoima koji rade u interesu građana i bržem rješavanju njihovih ključnih problema. Javno će prozivati i tražiti da odu s funkcija koje obnašaju one koji ne budu radili u skladu s izbornim obećanjima.
"Vodit ćemo javne kampanje za smjenu tih ljudi koji ne budu dovoljno radili u interesu bh. građana", kazao je Čavar.
Prema dosad raspoloživim pokazateljima do kojih je u svojim izvještajima o radu predstavnika vlasti svih nivoa u BiH došao CCI, Kanton Sarajevo je u zlatnoj sredini. Za nijansu prednjače nosioci vlasti u Tuzlanskom kantonu. Narodna skupština i Vlada RS-a su u znatnoj prednosti kad je u pitanju rješavanje ključnih problema građana. Kod njih je registrirana efikasnost rada od oko 75 posto u odnosu na njihov program rada, a to se posebno odnosi na blagovremeno usvajanje programa rada i budžeta.
Građansku platformu pred prošlogodišnje izbore u BiH potpisalo je više od 500.000 bh. građana, a ona sadrži 12 ključnih problema građana BiH, odnosno zahtjeva prema vlastima da ih brže rješavaju. Neki od tih problema govore o važnosti smanjenja siromaštva, povećanju penzija i zahtjev da do 2010. godine minimalna penzija iznosi 250 KM te da se brže rješavaju problemi nezaposlenosti i otvori najmanje 150.000 radnih mjesta.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
