{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Predstavnici NVO u BiH: Mladi su pasivni, a građani više vjeruju nama nego vlastima

25.3.2018. u 22:26
71
101
Predstavnici NVO u BiH: Mladi su pasivni, a građani više vjeruju nama nego vlastima
71
Predstavnici NVO u BiH: Mladi su pasivni, a građani više vjeruju nama nego vlastima
Foto: Arhiv/Klix.ba
Nevladinih organizacija u našoj zemlji, s različitim fokusom djelovanja, nikad nije bilo više, ali interes mladih za aktivno učešće u društvenom životu daleko je od onog što očekuju predstavnici nevladinog sektora u BiH koji se godinama aktivno bore za promjene u društvu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH smatra da civilno društvo ima veći utjecaj na građane nego institucije. Pokazatelj toga je, kako kaže, činjenica da Transparency International BiH ima mnogo veći broj prijava građana vezanih za slučajeve korupcije nego što to imaju pojedine institucije koje bi se trebale time baviti.

"Kad govorimo o utjecaju na donošenje odluka u državi, sve zavisi od toga kojom oblašću se bavite i šta zagovarate. Organizacije s inicijativama koje nisu pretjerano politički osjetljive, ali i ne zadiru previše u međustranačke i stranačke odnose i interese, uspijevaju ostvariti nekakav utjecaj, pogotovo na lokalnom nivou. Međutim, uvijek je teže djelovati kada govorimo o drugim oblastima kojima se i Transparency International BiH bavi, a to je borba protiv korupcije te utjecaj na unapređenje zakona i politika usmjerenih na borbu protiv korupcije. Potrebno je puno više vremena i rada prilikom zagovaranja inicijativa koje podrazumijevaju zadiranje u institucije, interese pojedinaca na vlasti i političkih stranaka", ističe Korajlić.

Prema njenom mišljenju, bh. građani su veoma pasivni kada je riječ o pokretanju vlastitih inicijativa, a naročito omladina.

"Mnogo vremena i truda smo potrošili pokušavajući motivisati mlade ljude, posebno studente, da se uključe u borbu protiv korupcije i da prijavljuju korupciju. Međutim, na kraju je statistika poražavajuća. Prošle godine smo od hiljadu prijava korupcije imali samo jednu prijavu koja je stigla od osobe mlađe od 24 godine", govori nam Korajlić.

Ivana Korajlić
Ivana Korajlić


Interes mladih za NVO sektor i pokretanje inicijativa još nije na adekvatnom nivou jer većina, smatra Korajlić, prvenstveno želi naći posao za koji će biti plaćeni.

"Nevladine organizacije nude priliku za stjecanje iskustva prije svega u različitim oblastima za upoznavanje o sistemu i načinu funkcionisanja civilnog društva. Nažalost, kod nas sistem volontiranja ne funkcioniše kako bi trebao", kaže Korajlić.

Direktor projekta Koalicije Pod Lupom Dario Jovanović smatra da se predstavnici bh. vlasti godinama sve bahatije ponašaju i nemaju volje ozbiljno razmotriti dobre i konstruktivne ideje, bez obzira na to da li one dolaze direktno od građana ili od NVO-a kao posrednika u toj komunikaciji.

"Primjeri iz iskustva rada Koalicije Pod lupom pokazuju da je itekako moguće određene probleme koji se nerijetko i ciljano skrivaju staviti u prvi plan, aktualizirati u javnosti, ponuditi konkretna i dobra rješenja te ta rješenja staviti na dnevni red u radu donosilaca odluka. Dokaz je da se od prije dvije godine o izbornim nepravilnostima i prevarama itekako priča. Sama koalicija je do sada poslala 34 preporuke za bolje izbore, set amandmana na Izborni zakon, vlastiti Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona, kao i rješenja koja su dio nekih drugih zakonskih prijedloga. Međutim, frustrirajuće je ako ta rješenja, zbog uskih interesa koji nisu vođeni općom dobrobiti, već ličnom koristi, ne zažive u praksi jer ne dobiju podršku većine u parlamentima, što pokazuje da je pred nama još dug i naporan put u jačanju institucija", kazao nam je Jovanović.

Dario Jovanović
Dario Jovanović


U različite aktivnosti Koalicije Pod lupom direktno je uključeno više od 35.000 građanki i građana. Više od 10.000 građana se prijavilo da nestranački posmatraju izbore, 8.000 njih je obučeno za to, 5.500 je dobilo tu priliku, a više od 25.000 mladih, srednjoškolaca i studenta koji su stekli pravo glasa obučeno je o važnosti izbora, načinu glasanja i izbornim nepravilnostima.

Ovi podaci, kaže Jovanović, pokazuju da ipak postoje bh. građani koji nisu marionete duboko korumpiranog sistema.

"Misleći i aktivni građani su najveće blago i ne smijemo ih izgubiti, bez obzira na to da li oni svoj rad ostvaruju kroz NVO sektor ili ne", dodaje prvi čovjek organizacije koja se četiri godine bavi isključivo izborima u našoj zemlji.

Izvršni direktor Instituta za razvoj mladih KULT Jasmin Bešić govori nam kako bh. građani nisu svjesni da su nevladine organizacije u BiH posljednjih godina znatno doprinijele unapređenju brojnih oblasti.

"Navest ću tu, recimo, inicijativu Instituta za razvoj mladih KULT da se donese Zakon o mladima FBiH, Zakon o volontiranju FBiH i još brojni drugi zakonski akti, inicijative za otvaranje centara za mlade u cijeloj BiH, inicijative za veće zapošljavanje mladih u privrednom sektoru ili bolje obrazovanje…", kaže Bešić.

Iako je ponekad vrlo teško navesti vlast na promjene, Bešić smatra da NVO sektor u BiH uspijeva istrajati na putu do promjena.

Nevladine organizacije u BiH često mijenjaju fokus djelovanja zbog potreba društva pa se tako i Institut za razvoj mladih KULT prilagođavao problemima i potrebama mladih ljudi, a dosad je radio s više od 15.000 mladih u BiH.

"Nekad je fokus bio na jačanju mladih da budu politički obrazovani i društveno osviješteni, a danas se taj fokus pomjera na individualne potrebe pojedinca, kao što su samozapošljavanje kroz poduzetništvo, neformalno obrazovanje, podrška marginaliziranim mladima i slično. Smatramo da mladi trebaju biti aktivni učesnici u procesu donošenja odluka koje ih se tiču i to je uvijek bio naš fokus", ističe Bešić.

Jasmin Bešić
Jasmin Bešić


Bešić dodaje da je interes mladih u BiH za društveni angažman i volontiranje u organizacijama prije desetak godina bio veći nego što je danas.

"Mladi su danas posvećeniji svom ličnom napredovanju u karijeri i traženju posla, a dosta njih i traženju načina da napuste BiH ili, ako dolaze iz manjih sredina, da presele u veće gradove. Mladima se to ne može ni zamjeriti pa i mi svoje djelovanje prilagođavamo tome. Ipak, ne možemo reći da su svi mladi pasivni u društvu i da ne žele volontirati. Nama se svakodnevno javljaju oni koji žele smisleno ispuniti svoje slobodno vrijeme i mi im to omogućavamo bilo u Institutu, bilo u našem Obrazovno-razonodnom centru za mlade Spajalica", navodi Bešić.

Prema posljednjim istraživanjima KULT-a, blizu sedam posto mladih iz BiH je aktivno u nekoj od nevladinih organizacija. Uglavnom su to lokalne organizacije koje pružaju usluge svojim korisnicima.

"Veliki broj mladih ne nosi nikakvo iskustvo iz tog perioda školovanja. Vrlo je važno da mladi stječu praktično iskustvo tokom školovanja, pa i bez naknade. Sav uloženi trud će se kasnije isplatiti. Nažalost, neki se suoče s tim tek kad završe školovanje i shvate da su iskustvo trebali već steći. Onda žive u zabludi da je pripravnički staž nešto što im može pomoći, a ne shvataju da je pripravnički staž samo odgađanje hvatanja ukoštac s traženjem posla u privrednom sektoru. Zato se stvorilo mišljenje kod mladih da je najbolje raditi u institucijama vlasti, što je pogrešno", smatra Bešić.

S druge strane, Jovanović dodaje da se mladima u BiH politika neizmjerno gadi, ali da ih u tome ne treba kriviti, jer im se život u ovoj zemlji svodi na beznadežnost i besperspektivnost.

Nevladine organizacije u BiH često osuđuju za loše stanje u državi, tereti ih se da su strani plaćenici, špijuni i izdajnici, da su stranački obojeni, da troše sredstva netransparentno te da ne rade ništa. Predstavnici NVO sektora govore nam kako se protiv predrasuda bore transparentnom objavom svojih finansijskih i revizorskih izvještaja, saradnjom sa svim institucijama vlasti koje pokažu spremnost te direktnim kontaktom s građanima.

"Predrasude nestaju kad se građani nađu u situacijama da im nevladine organizacije pruže pomoć", kaže Korajlić.

Bešić dodaje da svi koji troše budžetska sredstva, bila ona iz domaćih ili stranih budžeta, moraju biti transparentni u njihovom trošenju, što bh. građani prije svega očekuju od vlasti.

"NVO sektor treba da se bavi izvornom ulogom, a to je da zastupa građane i interese građana. On mora biti sastavljen od domaćih ljudi koji žele dobro svojoj zemlji. I treba znati da nevladine organizacije koje se finansiraju iz stranih izvora direktno privlače strane investicije u našu državu, zapošljavaju ljude, rade i prave konkretne stvari, plaćaju poreze i pune budžete", naglasio je Jovanović.

Na kraju, aktivisti NVO sektora u BiH slažu se da je postojanje nevladinih organizacija neophodno za svako društvo, kao dio podrške građanima i korektiv vlasti. Kako kažu, u BiH bi bila neuporedivo gora situacija da nisu postojali prethode 22 godine i da ne postoje i danas.

Prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva pravde BiH, u registru koji oni vode upisano je 26.436 nevladinih organizacija na području naše zemlje.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: