Povod za javno obraćanje predstavnika HRW jeste predstavljanje izvještaja "U iščekivanju: Ostvarivanje pravde za slučajeve ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida na kantonalnim i okružnim sudovima u BiH" u kojem je potcrtana obaveza bh. vlasti da stvore sve neophodne pretpostavke za efikasnije procesuiranje ratnih zločina.
Prema podacima iz Izvještaja HRW-a, dosad su tužitelji u RS-u podigli ukupno 18 optužnica za ratne zločine, od čega su okružni sudovi u RS-u sedam slučajeva donijeli presudu, dok su tri predmeta još u postupku.
Prema tim pokazateljima, u FBiH su kantonalni sudovi donijeli ukupno 144 presude, a 25 predmeta ratnih zločina još su u proceduri.
Kako se u izvještaju procjenjuje, nekoliko hiljada predmeta koji nose oznaku "osjetljiv" čekaju na procesuiranje na sudovima nižeg nivoa (kantonalnim u FBiH i okružnim u RS-u), dok se na Sudu BiH procesuiraju "veoma osjetljivi" predmeti u skladu s utvrđenim kriterijima.
Ti kriteriji polaze od težine navodnog zločina, ranga i političkog značaja optuženika, te niza drugih faktora kao što su uključivanje "insajder-svjedoka" ili svjedoka koji je ujedno i osumnjičeni...
- Žrtve čekaju na pravdu više od jednog desetljeća, istaknuo je istraživač u Programu za međunarodnu pravdu u HRW Joshua Franco, podsjećajući kako su u sklopu spomenutog izvještaja sačinjene preporuke koje bi mogle rezultirati efikasnijim procesuiranjem osumnjičenih za ratne zločine čiji se ukupan broj u BiH, prema procjenama, kreće od 13.000 do 16.000.
U tom pogledu, ukazao je na neophodnost ustanovljenja boljeg programa zaštite i podrške svjedocima, kadrovske popune i specijalizacije pravosudnih djelatnika, te na potrebu harmoniziranja zakonodavstva i bolje saradnje između tužitelja i policije.
Istraživačica Odjela HRW-a za Evropu - region zapadnog Balkana Wanda Trosczynska - van Genderen istaknula je problem biološke limitiranosti, podsjećajući na to da svjedoci usljed proteka vremena umiru, te potcrtala nužnost procesuiranja predmeta u realnom vremenu.
Kako je konstatirano, sve spomenuto bi trebalo imati u vidu kada se radi o strategiji procesuiranja ratnih zločina, počinjenih u BiH.
U Izvještaju HRW-a posebno je akcentirano pitanje uspostave odgovarajuće regionalne saradnje, koja bi se konkretizirala kroz postizanje međudržavnih ugovora o transferu predmeta, odnosno ekstradiciji - izručenju lica osumnjičenih za ratne zločine, kao i osuđenika koji se, kao imaoci dvojnog državljanstva nerjetko "sklanjaju" u susjedne zemlje, izbjegavajući pravdu.
Izvještaj insistira i na punoj transparentnosti procesa procesuiranja ratnih zločina (u svim slučajevima u kojima tajnost podataka to ne sprječava), uz napomenu kako se radi o procesu koji ima duboke društvene implikacije, posebno na planu izgradnje povjerenja i jačanja mira i stabilnosti, temeljenih na istini i pravdi.
