Prije dva dana, Međunarodni sud pravde u Haagu potvrdio je pravosnažnom presudom da su vlasti tada samozvane "Republike Srpske" počinile te zločine, uključujući i genocid nad preko 7.000 bošnjačkih dječaka i muškaraca u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, a Srbija je osuđena zbog nesprječavanja i nekažnjavanja zločina genocida, kazao je Silajdžić.
Razočaravajuće je da Sud nije prihvatio neoborive dokaze da je Srbija u najmanju ruku bila aktivan saučesnik u tom genocidnom projektu. Međutim, Sud je nedvojbeno presudio da je Republika Srpska počinila genocid jer su njeni organi vlasti "imali namjeru da unište bosanske Muslimane u Srebrenici." Neophodno je shvatiti da bošnjački narod u limitiranoj odluci Suda vidi predrasudu prema muslimanima. Ovo mišljenje nije usamljeno i mora se uzeti u obzir, kazao je Silajdžić.
Richard Holbrooke, autor dejtonskog projekta, je, dodao je on, u jeku rata u Bosni i Hercegovini i sam retorički upitao: "Šta bi zapad činio kada bi muslimanska vojska pokušavala da uništi dva miliona kršćana pod opsadom?" U borbi za demokratizaciju u islamskom svijetu, međunarodna zajednica treba poslati poruku da se opredjeljenost za pun demokratski sistem, poput nedvojbene opredjeljenosti bosanskih muslimana za upravo takvo uređenje, nagrađuje a ne kažnjava. Također je neophodno shvatiti da meta nisu bili samo Bošnjaci kao narod. Autori projekta genocida imali su i namjeru da unište jedinstvenu multietničku kulturu izgrađenu kroz hiljadu godina historije, dostojanstvene tolerancije, poštivanja, povjerenja i suživota između svih građana BiH bez obzira na njihovu etničku i vjersku pripadnost. Masovni zločini, uključujući i genocid, imali su također za cilj negiranje volje ogromne većine građana BiH koji su prije tačno petnaest godina izabrali demokratsko i ravnopravno ustavno i teritorijalno uređenje naše zemlje. Projekat tih zločina nam je, međutim, u naslijeđe ostavio etnički apartheid na skoro pola bosanskohercegovačke teritorije, odnosno na onom dijelu čije su vlasti, po odluci Međunarodnog suda pravde, počinile najgnusniji od svih zločina, zločin genocida, kazao je Silajdžić.
Ovakva odluka Suda, dakle, jasno daje do znanja da je ustavno uređenje koje je bazirano na etno-teritorijalnim principima direktno uslovljeno genocidom, te masovnim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti. Ta odluka, stoga, daje nalog da se rezultati genocida ponište, a to je moguće isključivo kroz donošenje novog ustava koji će kreirati demokratski sistem vlasti u skladu sa multietničkim karakterom BiH koji je postojao prije genocida, dodao je Silajdžić.
Dodao je da međunarodno pravo obavezuje sve države svijeta da, između ostalog: ne priznaju kao zakonitu situaciju stvorenu ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i zločinom genocida te da uzajamno sarađuju na primjeni mjera usmjerenih ka eliminiranju svih poslijedica takvih zločina.
Stoga, naš je zadatak, kao i obaveza međunarodne zajednice da poduzmemo specifične mjere ka poništavanju rezultata ovih zločina, te da u tome istrajemo. Prvenstveno, te mjere uključuju: hitno uspostavljanje specijalanog statusa, van ingerencija bilo kog entiteta, za Srebrenicu i ostale općine istočne Bosne iz kojih potiču žrtve genocida; hitno ostvarivanje punog i samoodrživog povratka svih protjeranih žrtava ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i zločina genocida; hitno donošenje zakona o zabrani negiranja genocida i osiguravanje najstrožije i najšire primjene tog zakona; hitnu promjenu Zakona o državljanstvu čije diskriminatorne odredbe o dvojnom državljanstvu predstavljaju direktan nastavak projekta genocida i etničkog čišćenja; konstanto prikupljanje novih dokaza, koji između ostalog nedvojbeno postoje u tajnim arhivama Srbije, o direktnoj umješanosti te države u zločin genocida u BiH, s ciljem ponovnog dokazivanja krivice Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u predviđenom roku od deset godina; donošenje potpuno novog Ustava koji će, u skladu sa Odlukom Međunarodnog suda pravde i principima međunarodnog prava, u potpunosti poništiti rezultate ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i zločina genocida na kojim je bazirano trenutno etno-teritorijalno ustavno uređenje; te konačan povratak karaktera BiH kao istinske multietničke države na svakom dijelu njene teritorije, kazao je Silajdžić.
Međunarodna zajednica, uključujući i Ujedinjene nacije pod čijom je zaštitom Srebrenica bila u vrijeme genocida, obavezni su po međunarodnom pravu Bosni i Hercegovini pomoći pri ostvarivanju ovih ciljeva. Naša obaveza je da u međuvremenu također radimo na unapređenju ekonomske i društvene situacije u našoj zemlji, sa konačnim ciljem da dvadesetogodišnjicu nezavisnosti BiH dočekamo u modernom, prosperitetnom, potpuno demokratskom multietničkom i ravnopravnom okruženju koje će u potpunosti poništiti rezultate genocida na svakom pedlju Bosne i Hercegovine, poručio je član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.
Večerašnjem prijemu u Predsjedništvu BiH prisustvovao je i hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, članovi političkog, javnog i kulturnog života te diplomatskog kora. Prijemu nije prisustvovao predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
