Pravoslavci u Sarajevu proslavili krsnu slavu Hrama Preobraženja Gospodnjeg

Mitropolit Hrizostom rekao je da svi vjernici treba da slave današnji praznik, koji nije samo slava ovog hrama, već cijele žive Crkve.

On je podsjetio da je Preobraženje jedan od najznačajnijih praznika i za Mitropoliju i za srpski narod u Sarajevu i u Novom Sarajevu, gdje su Srbi počeli da ga slave od 1939. godine.

"Drago mi je da srpski narod osjeća da je ovo njihov grad i da ovdje uvijek mogu da dođu, da se raduju i da, prije svega, slave Preobraženje Gospodnje", rekao je mitropolit Hrizostom novinarima.

Mitropolit je istakao da je ovo novo vrijeme za uspostavljanje dobre komunikacije i odnosa, što je dobro.

Stana Kolaković, koja već 53 godine živi u Sarajevu, izrazila je zadovoljstvo što se danas okupio veliki broj vjernika, među kojima je i značajan broj mladih.

Hram Preobraženja Gospodnjeg u Novom Sarajevu, koji je projektovao profesor Aleksandar Deroko, završen je 1940. godine, a osveštan je 8. septembra iste godine u prisustvu više od 50.000 vjernika.

Hram je tada osveštao Njegova svetost patrijarh srpski Gavrilo, uz sasluženje mitropolita dabrobosanskog Petra Zimonjića, episkopa žičkog Nikolaja, episkopa zvorničko-tuzlanskog Nektarija, episkopa zahumsko-hercegovačkog Nikolaja, te više sveštenika i đakona oba reda.

Pri ovom hramu služili su sveštenici Zamfir Miličević, Jovan Marjanović, Jovan Škaljak, Veljko Škaljak, Vojislav Čarkić, Lazar Vasiljević, protosinđel Avakum Rosić i Jadran Danilović.

Osnova hrama je okrugla, a centralni prostor – naos je bez ikakvih stubova ili potpornih zidova. Simbol krsta u osnovi hrama čine oltarski prostor, vrata na sjevernoj i zapadnoj strani i niša na južnoj strani hrama.

Zvonik nije izveden posebno nego kao nosač dva zvona uz zapadna vrata hrama. Hram nije zasvođen kubetom, već kružnim krovom pokrivenim crijepom – ćeramidom.

Ovakva arhitektura hrama /rotonda/ rijetka je i neobična, pa je hram lijepa arhitektonska cjelina.