Pravnici iz RS-a kažu da je pitanje imovine u BiH ustavnopravno, a ne političko; GEOPOL pozvao sve strane da se uključe

Riječ je o dokumentu pod nazivom "Pitanje državne imovine Bosne i Hercegovine – geopolitička i pravna analiza nesuglasica i prijedlog održivog rješenja", a koji je ranije predstavljen i polazi od postojećeg ustavnog poretka i dosljedne prakse Ustavnog suda BiH.

Prema tekstu GEOPOL-a kojim se predlaže zakonsko rješenje o državnoj imovini, državna imovina je vlasništvo BiH i razvrstava se prema svom karakteru i namjeni u tri kategorije, strateška državna imovina, funkcionalna javna imovina i lokalna razvojna imovina.

Iz Udruženja pravnika RS-a naveli su kako vlasništvo nad imovinom u BiH nije političko pitanje o kome se pregovara, niti pitanje evropske budućnosti koje se rješava pragmatičnim kompromisom, već je ustavnopravno i pravno pitanje, čiji je odgovor već sadržan u važećem ustavnom poretku.

Istakli su da su obratili pažnju na dokument GEOPOL-a i naveli kako "zastupa tezu koja nema uporište ni u Dejtonskom mirovnom sporazumu, ni u Ustavu BiH, ni u dosadašnjoj praksi Ustavnog suda BiH". Naveli su da su dužni da na to reaguju jasno, argumentovano i bez uvijanja.

"Prva i temeljna zamjerka prijedlogu GEOPOL-a tiče se same prirode spora. Dokument nastoji da pitanju državne imovine pristupi, kako sam navodi, izvan dnevnopolitičkih i stranačkih okvira. Taj retorički okvir, međutim, prikriva suštinu. Pitanje vlasništva nad imovinom u BiH nije političko pitanje o kome se pregovara, niti pitanje evropske budućnosti koje se rješava pragmatičnim kompromisom. To je ustavnopravno i pravno pitanje, čiji je odgovor već sadržan u važećem ustavnom poretku. Naša pozicija je dosljedna i neće se mijenjati. Imovina pripada entitetima, Republici Srpskoj i Federaciji BiH, a ne bilo kakvom državnom nivou vlasti", naveli su u reakciji iz Udruženja pravnika RS-a.

Dejtonski mirovni sporazum ostaje centralni i obavezujući pravni okvir

U reakciji dodaju da je imovina jedan od ključnih konstitutivnih elemenata državnosti, a da za Republiku Srpsku ona predstavlja temelj njenog ustavnog subjektiviteta.

"Svako nastojanje da se imovina centralizuje na nivou BiH nije pravna interpretacija, nego politički projekat prekrajanja Dejtona u pravnom ruhu", naveli su.

Naglasili su da Dejtonski mirovni sporazum ostaje centralni i obavezujući pravni okvir. Ističu da on nije običan politički dokument, nego međunarodni ugovor sa jedanaest aneksa.

"Njegov Aneks 4 jeste Ustav BiH, i on nije samo dio međunarodnog ugovora, nego i dio međunarodnog prava. Ovdje je važno naglasiti pravnu specifičnost koju prijedlog GEOPOL-a potpuno previđa. Ustav BiH nije donesen onako kako evropska pravna škola podrazumijeva donošenje ustava. Nisu ga donijele domaće institucije niti ustavotvorna skupština, nego ga je donio mirovni ugovor. Tek je Amandmanom I, o Brčko Distriktu, djelimično postao i dio domaćeg prava. Radi se, dakle, o ustavu koji je po svom porijeklu akt međunarodnog prava. Na međunarodne ugovore primjenjuje se temeljni princip pacta sunt servanda, što znači da se ugovori poštuju i provode, a ne jednostrano mijenjaju. Aneks 4 je utoliko specifičniji što sam predviđa mehanizam sopstvene izmjene, što je netipično za međunarodne ugovore. Ali upravo zato svaka izmjena mora ići kroz tačno propisanu ustavnu proceduru, a ne kroz tzv. policy prijedloge, tumačenja ekspertskih centara ili nametnute odluke", dodaju.

Ističu da Aneks 4 "nedvosmisleno uspostavlja visoko decentralizovan ustavni poredak u kome nadležnosti, uključujući vlasništvo nad imovinom, pripadaju nivou entiteta".

"Ustavna arhitektura Dejtona potvrđuje se i kroz ostale anekse. Aneks 8, o nacionalnim spomenicima, i Aneks 9, o javnim preduzećima, nesumnjivo potvrđuju da se radi o imovini i upravljanju na nivou entiteta. Cjelokupna ustavna struktura odražava visok stepen decentralizacije, ne kao propust, nego po dizajnu. Prijedlog GEOPOL-a tu decentralizaciju tretira kao problem koji treba riješiti centralizacijom. Mi je tretiramo kao temelj ustavnog poretka koji treba braniti", naveli su.

Ističu da je posebno zanimljivo što čak i mjere visokih predstavnika, uvedene od 2005. godine, kojima se ograničava raspolaganje državnom imovinom, idu u prilog njihovoj poziciji.

"Te mjere ne redefinišu vlasništvo nad imovinom niti ga prenose na državni nivo, nego indirektno, a zapravo izričito, potvrđuju da se imovina drži na nivou entiteta. Od mandata Paddya Ashdowna pa nadalje, kroz sve kasnije mandate, visoki predstavnici su zadržali dosljednu interpretaciju. Taj kontinuitet kroz različite mandate ne odražava nikakvu promjenu u vlasništvu, nego potvrđuje da vlasništvo nije ni bilo sporno. Zabrana raspolaganja nečim logički pretpostavlja da to nešto nekome pripada, a to su entiteti", saopćili su.

Primjer Brčko distrikta

U reakciji iz Udruženja pravnika ističu da je Brčko distrikt najbolji dokaz protiv teze da imovina prirodno pripada državnom nivou.

"I tamo je zakon nametnut, ali je distrikt potom u potpunosti preveo svu imovinu na sebe. Sva imovina distrikta danas je imovina distrikta. Ako je decentralizovani, lokalni nivo mogao postati puni vlasnik imovine na svojoj teritoriji, onda je pravno neodrživo tvrditi da imovina mora biti koncentrisana na državnom nivou. Brčko ne potvrđuje centralizaciju, nego je demantuje", navode.

Dodaju da se prijedlog GEOPOL-a poziva na praksu Ustavnog suda kao da ona ide u prilog centralizaciji te da činjenice govore suprotno.

"Kada je osporavan član 68. Ustava Republike Srpske, koji uređuje svojinske, imovinske i obligacione odnose, Ustavni sud BiH je potvrdio da Republika ima pravo na tu vrstu odnosa. Sud je utvrdio da je proces privatizacije preduzeća i banaka sproveden na nivou entiteta u skladu sa Ustavom BiH, čime je direktno potvrdio entitetsku nadležnost nad imovinom. U odluci U-1/11, u ovoj ključnoj odluci, Ustavni sud BiH nije dosudio imovinu državi. Naprotiv, sud je izričito ukazao da rješenje pitanja mora doći kroz zakonodavni proces, odnosno kroz Parlamentarnu skupštinu BiH. Sud, dakle, nije rekao čija je imovina, nego je rekao da to nije pitanje za sudsko dosuđivanje, nego za dogovor i zakon. Svako ko tu odluku predstavlja kao potvrdu državnog vlasništva pogrešno je tumači ili je svjesno iskrivljuje", naveli su.

Ističu da se Sporazum o pitanjima sukcesije iz 2001. godine redovno zloupotrebljava u ovoj raspravi.

Podsjećaju i da to potvrđuju i sami visoki predstavnici, da se taj sporazum odnosi isključivo na odnose između država nasljednica bivše SFRЈ. BiH u tom sporazumu nastupa kao sukcesor u odnosu na bivšu SFRЈ. Naglašavaju da sukcesija nema nikakve veze sa unutrašnjim vlasničkim odnosima u BiH i ne može biti pravni osnov za centralizaciju imovine na nivou države.

Dodaju i da je entitetsko vlasništvo potvrđeno i praksom samih domaćih institucija.

"Tokom 2007. i 2008. godine, Republika Srpska i Federacija BiH zaključile su sporazum o raspolaganju nepokretnom i pokretnom perspektivnom vojnom imovinom. Tim sporazumom izričito je utvrđeno da su entiteti vlasnici te imovine. Upravo kao vlasnici, entiteti su bili spremni da perspektivnu vojnu nepokretnu imovinu ustupe Oružanim snagama BiH na korištenje, dok im je potrebna, uz obavezu da se ista nakon toga vrati. Ne može ustupiti onaj ko nije vlasnik. Sam akt ustupanja je priznanje vlasništva", naveli su.

U zaključku navode da su pokušaji prekrajanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je međunarodni ugovor i dio međunarodnog prava, za Republiku Srpsku pravno neutemeljeni i ništavi.

Dodaju da je to pitanje riješeno stavljanjem potpisa svih strana na dokument koji je uredio sva ključna pitanja u BiH, pa tako i pitanje imovine.

"Praksa od potpisivanja Dejtonskog sporazuma do danas, od aneksa, preko mjera visokih predstavnika, do odluka Ustavnog suda i sporazuma samih entiteta, tu tezu je neprekidno potvrđivala. Dokumentima poput ovog GEOPOL prijedloga ne osporavamo pravo na mišljenje niti na učešće u javnoj raspravi. Ali osporavamo nastojanje da se politički projekat centralizacije upakuje u navodno nezavisnu pravnu analizu i predstavi kao neminovnost evropskog puta. Evropski put se ne gradi rušenjem ustavnog poretka jedne strane, nego poštovanjem dogovorenog. Tu stavljamo tačku, ali i crvenu liniju. Ta linija će se braniti svim raspoloživim pravnim sredstvima i demokratskim praksama. Republika Srpska svoje ustavnopravno vlasništvo nad imovinom ne dovodi u pitanje, ne prepušta na pregovarački sto i ne ustupa nikakvim tumačenjima, bez obzira na to ko iza njih stoji", zaključili su.

Iz GEOPOL-a pozivaju sve strane da se uključe

Iz GEOPOL-a su zahvalili Udruženju pravnika RS na argumentovano pripremljenom reagovanju na dokument.

"Upravo ovakva reakcija - ozbiljna, pravno utemeljena i bez uvijanja- jeste ono čemu se nadamo kada objavljujemo dokument ovog tipa. Naš prijedlog i jeste zamišljen kao poziv na raspravu, a ne kao konačna riječ, i činjenica da je privukao temeljit odgovor struke potvrđuje da se radi o pitanju koje zaslužuje argument, a ne politički slogan. Reagovanje Udruženja sadrži niz ustavnopravnih teza koje traže jednako ozbiljan i argumentovan odgovor. Takav odgovor i pripremamo, te ćemo ga objaviti u formi koja odgovara težini iznesenih navoda. Smatramo da javna rasprava vođena na nivou pravnih argumenata - o praksi Ustavnog suda, o Sporazumu o sukcesiji, o naravi dejtonskog ustavnog poretka - koristi svima, bez obzira na to ko na kraju bude u pravu", naveli su za Klix.ba.

Pozivali su i druge pravnike, institucije, istraživačke centre i pojedince, iz svih dijelova Bosne i Hercegovine i sa svih strana ove rasprave da se uključe istim tonom.

"O pitanju državne imovine predugo se govori jezikom crvenih linija; vrijeme je da se o njemu progovori jezikom argumenata", zaključili su iz GEOPOL-a.