Prašume u BiH moraju biti bolje zaštićene kako ne bi doživjele sudbinu Amazona
Prašume su posebni rezervati u kojima je očuvana netaknuta flora i fauna, odnosno biljni i životinjski svijet je izvornog porijeka, a ljudska ruka nije uspjela doći u taj ekosistem.
"Nažalost u propisima koji uređuju ovu oblast, odnosno Zakon o zaštiti prirode i Zakon o šumama FBiH, nisu adekvatno obrađeni ovi šumski ekosistemi, odnosno posebni rezervati sa svojim biodiverzitetom u odnosu na drugi svijet", kaže za Klix.ba inžinjer šumarstva Refik Hodžić, predsjednik Udruženja inžijnera i tehničara šumarstva FBiH.
Prašume u našoj zemlji prostiru se na površini od 160 hiljada hektara, a Hodžić ističe da je uz državni zakon neophodno usvojiti i adekvatan plan zaštite, kako ovo prirodno bogatstvo ne bi bilo dodatno ugroženo.
Uništavanje prašuma predstavlja veliku opasnost za planetu Zemlju, a govoreći o trenutnim dešavanjima u Amazonskim prašumama, Hožić ističe da bi takva elementarna nepogoda, iako u znatno manjim razmjerima, mogla pogoditi i našu zemlju.
"Mi moramo imati adekvatno propisane mjere i planove koje će doprinijeti boljoj zaštiti takvih sastava u slučaju elementarnih nepogoda poput požara, velikih izvala, olujnih vjetrova i slično. Nama su potrebne također mjere i planovi koji bi se koristili preventivno za očuvanje takvih sistema", naglašava Hodžić.
Potrebno se posvetiti i većoj edukaciji građana o značaju prašuma za opstanak čovječanstva, a kako bi se građani podrobnije upoznali sa prirodnim bogatstvima koje nude bh. prašume nedavno je iz štampe izašla fotomonografija "Prašume Bosne i Hercegovine" autora inžinjera šumarstva Azera Jamakovića, Muhameda Smailhodžića i Almina Tabaka.
Riječ je o prvom djelu ovakve vrste koje je nastajalo od 2016. godine, a u svojim koricama objedinjuje najznačajnije karakteristike 11 bh. prašuma i jedan posebni rezervat.
"Na ovaj način smo pokušali kolegama šumarima i ostaloj javnosti prikazati da BiH ima svoje prašume. Ljudi misle da prašuma predstavlja stanište anakondama, stablima od 100 metara i slično, međutim, naše prašume su posebne i u njima nije bilo ljudskog djelovanja, odnosno nije bilo sječe", kaže nam Smailhodžić.
Prema podacima zadnje inventure šuma koja je rađena u periodu od 2006. do 2010. godine, površine koje se nalaze u šumama u našoj zemlju su znatno veće nego u prijeratnom periodu, a riječ je o pokrivenosti od skoro 60 posto površine. Međutim, njihov kvalitet je znatno lošiji, a razlog tome su ratna dejstva, kao i poslijeratni ljudski faktor.
"Veći nivoi vlasti, odnosno država bi trebala povesti više računa o šumama. Mi imamo određenu saradnju sa turskim šumama, iako bismo se iznenadili da oni tamo imaju šumare, jer imaju veoma malo šuma. Međutim, oni sprovode velike aktivnosti na podizanju novih šuma, a mi imamo sve to Bogom dato samo trebamo bolje pripaziti", dodaje Smailhodžić.
Vrijedi kazati da posljedice nestanka ogromnog ekosistema kao što su amazonske prašume koje s razlogom predstavljaju "pluća svijeta" znatno će utjecati na klimatske promjene.
Kako su istaknuli naši sagovornici, u narednih 100 godina prosječna globalna temperatura zraka ne bi smjela rasti više od dva stepena, međutim požari u Amazonu i Sibiru će dovesti do njenog porasta za više od tri stepena. Ovo će prouzrokovati jače topljenje ledenjaka na Sjevernom i Južnom polu, što će dovesti do gubljenja kopnene površine.
