|

Pozitivna integracija: Izbjeglice iz BiH danas su veoma uspješne u Beču

Pozitivna integracija: Izbjeglice iz BiH danas su veoma uspješne u Beču
58
Piše: Er. M.
29.4.2017. u 21:14
128
komentara
58

dijeljenja
Pozitivna integracija: Izbjeglice iz BiH danas su veoma uspješne u Beču Foto: AFP
Beč je jedan od rijetkih evropskih gradova koji se dobro nosi sa migracijskom krizom koja je započela 2015. godine. Dobra organizacija, programi integracije i većinom tolerantno stanovništvo razlog su zbog kojeg je oko 20 hiljada ljudi zatražilo azil baš u Beču. U ovaj grad 90-ih godina za vrijeme agresije masovno su izbjegli i stanovnici BiH koji su danas veoma uspješni ljudi.
Ovim povodom razgovarali smo sa šeficom službe Magistratskog odjela grada Beča za integracije i diverzitet (MA 17) Ursulom Struppe koja nam je kazala da je Beč u proteklih nekoliko godina primio oko 20 hiljada izbjeglica koje su smještene u osnovnom programu bečkog zbrinjavanja i koji imaju otvoren postupak za azil, odnosno čekaju rješenje. Ona ističe da Beč od jeseni 2015. godine ima program za doseljenike koji omogućava lakšu integraciju u društvo i koji se još uvijek nadograđuje. Riječ je o programu koji nosi naziv "Start Vienna".

"Mi već od prvog dana želimo omogućiti vođenje razgovara sa ljudima. Čim dobiju smještaj ili budu materijalno zbrinuti sa osnovnim stvarima utvrđuje se za koji kurs njemačkog jezika su prikladni. Imamo i instituciju za obrazovanje u kojoj se može ustanoviti kakvo je znanje neke osobe u pogledu jezika, kako lako uči strane jezika i da li se mogu uključiti u brzi kurs", rekla nam je Struppe.

Kako kaže, mnogo pažnje se pridaje i ustanovljavanju kvalifikacija i kompetencija koje izbjeglice imaju kada dođu u Beč, ali priznaje da naprimjer za razliku od Švedske u tom kontekstu imaju veliku prazninu. Objasnila nam je da Švedska za razliku od Beča ima program kojim se izbjeglice što brže integrišu u radno tržište u skladu sa kompetencijama.

"Mi na tome radimo. Sarađujemo sa zavodom za zapošljavanje i drugim institucijama, nudimo kurseve jezika i stručnih modula za usavršavanje kvalifikacije jer naprimjer ako je neka osoba medicinska sestra ili električar ona se mora doškolovati prema ovdašnjim propisima. To je taj veliki izazov koji neće bit jednostavan", kazala je Struppe.

Dodaje da je na tržištu rada veliki broj osoba koje nemaju nikakve kvalifikacije te da je skoro nemoguće očekivati da će osoba koja nema nikakvih kvalifikacija pronaći posao. To je ujedno i razlog zbog kojeg Beč pruža migrantima priliku da se profesionalno usavršavaju.

Ursula Struppe (Foto: wien.orf.at) Ursula Struppe (Foto: wien.orf.at)


"MA 17 je jako angažovan i na pitanjima orijentacije. Organizujemo na različitim maternjim jezicima radionice na razne teme kao što je bečki suživot, zdravstveni ili obrazovni sistem. To su i teme koje posebno interesuju migrante jer postupci za azil traju dugu, ako su pokrenuti 2015. godine ti ljudi su već sada više od godinu dana u Beču", kazala je Struppe.

Kako kaže, migrante posebno zanimaju i teme u vezi odnosa muškaraca i žena u Beču, a kao primjer navela nam je i da se raspituju da li žene mogu radit, je li mogu slobodno odlučivati da li će raditi, smije li se nositi marama i slično.

"To se teme koje su interesantne izbjeglicama. Oni žele o tome razgovarati i doći do pravih informacija. Nedavno smo pokrenuli i dvosatni modul na temu sigurnosti. To radimo u saradnji sa policajcima koji drže predavanja. Radi se o tome da bečka policija želi da se predstavi izbjeglicama i da im poruči da su oni tu za sve građane posebno zbog negativnih iskustava koje su ti ljudi možda imali sa nekom od policija na putu bijega. Oni se trude izgraditi povjerenje, a i dati im i do znanja da se zakoni u Beču moraju poštivati te da ovdje vlada nulta tolerancija za seksualno uznemiravanje, korištenje droge, kriminal i nasilje nad djecom. Odnosno da se takva vrsta krivičnih djela u Beču neće trpjeti ko god ih bude počinio", rekla je Struppe.

Što se tiče prihvatanja izbjeglica od građana Beča, Struppe nam je kazala da u tom kontekstu postoje dvije strane priče. Jedna je ona koja se odnosi na tolerantne Bečlija, a druga na one stanovnike s predrasudama i strahovima.

"Postoji osnovno raspoloženja solidarnosti kod jednog dijela stanovništva i to je na sreću većinski dio stanovništva. Ti ljudi žive solidarnost, lično se angažuju i to je linija iza koje stoji i bečki gradonačelnik. Na drugoj strani postoji i dio koji je rasistički nastrojen i koji vidi u islamu negativnu sliku. Takvi građani imaju strah od toga da su izbjeglice koje dolaze džihadisti. To je sve zbog pojedinačnih incidenata koji su se desili u Evropi", kazala je Struppe.

Dodaje da je činjenica da većinu izbjeglica čine osobe islamske vjeroispovijesti, a da "bulevarski mediji" prilikom izvještavanja o incidentima često naglašavaju vjeroispovijest počinioca i na taj način stvaraju strah.

Foto: AFP Foto: AFP


"Sjećam se da je bilo jedno silovanje i da su mediji naglašavali kako je riječ o osobi porijeklom iz Afganistana. Na drugoj strani, činjenica je da se većina silovanja dešava u porodicama. Zbog toga se izbjeglice islamske vjeroispovijesti pogrešno povezuju sa silovanjima i džihadistima", rekla je Struppe.

Struppe smo pitali i o integrisanju stanovnika BiH koji su nakon agresije na našu zamlju izbjegli iz Beč. Ona nam je odgovorila da su mnogi Bosanci i Hercegovci danas u profesionalnom smislu jako uspješni ljudi u Beču i da se nalaze na svim pozicijama počevši od vlasnika restorana, menadžera, IT stručnjaka i tako dalje.

"Prema mom iskustvu oni su zadržali jasnu opredijeljenost i prema svojoj domovini. Oni su bosanski Austrijanci i austrijski Bosanci u isto vrijeme. To je dobar spoj dva identiteta. Ipak, nije sve tako idealno. U mom privatnom okruženju postoje ljudi koji u penziji doživljavaju ponovnu traumatizaciju zbog svega što se desilo njihovim porodicama. To su rane rata koje su ostavile svoje tragove. Što se tiče integracijskog aspekta, Bosanci i Hercegovci su građani Beča koji su življi, srdačniji i emocionalniji i u tom smislu obogaćuju grad", kazala je Struppe.

Što se tiče ekonomskih migracija, Struppe nam je kazala da je Beč već suočen sa ovom vrstom migracija i to od stanovnika iz zemalja Evropske unije posebno iz Rumunije i Mađarske. Ističe da je taj broj daleko veći od broja osoba koje traže azil.

"Zaboravlja se da imamo veliku migraciju unutar Evropske unije. Beč je od prošle godine postao drugi grad po veličini njemačkog govornog područja, nakon Berlina. Imamo dinamičan rast ako se uporedi sa ostalim zemljama EU. To povlači za sobom druge probleme jer je potreban veći broj škola, zgrada, ulica i svega ostalog što je potrebno tim doseljenicima", zaključila je Struppe.
Prijavi grešku


Komentari (128)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...