„Premala su ulaganja za povratak Hrvata, katolika, na ovim prostorima. Početak tog procesa je bio mali jer se sistemski išlo na to da ne dođe po povratka“, rekao je kardinal Puljić i naglasio da se uporno mora tražiti pravo prognanih na svoju imovinu, zavičaj i ostanak, te da se od toga neće odustati.
Napominjući da izostanak povratka Hrvata nije jednak na svim prostorima u BiH, nadbiskup vrhbosanski je naveo da se na područje RS-a trebalo vratiti oko 220.000 prognanin Hrvata, a procjena je da ih sada ima oko 12.000 do 13.000.
"To je vrlo zabrinjavajuća brojka", rekao je Puljić na pres-konferenciji u Banjoj Luci nakon završetka 46. redovne Biskupske konferencije BiH.
Naveo je i da, nažalost i u Federaciji BiH na svim prostorima ne postoji jednaka dobra volja, posebno kada je u pitanju opstanak povratnika, budući da u nekim mjestima "vlada administrativni pritisak što je perfidan način da se povratnici opterete“.
Kao odgovorne što se ni 14 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma nije dogodio povratak, Kardinal Puljić je kazao da su to na prvom mjestu svi nosioci vlasti, jer je nedostajalo političke volje za povratak.
"Na drugom mjestu je međunarodna zajednica koja je imala dvostruka mjerila. Davala je pomoć mjesnoj vlasti, a ona nije ulagala u povratak prognanih. To je činjenica“, rekao je Puljić i dodao da su među odgovornim na trećem mjestu i mediji koji nisu dovoljno iznosili pozitivnih elemenata, podržavajući time pravo na povratak.
I pored svih negativnih pokazatelja lošeg povratka, nadbiskup vrhbosanski je rekao da se taj proces mora ohrabrivati.
"Nama nema druge, nego zajedništvo. Moramo mijenjati mentalitet gdje svatko misli da onoliko voli svoj narod, koliko mrzi drugi. To je kriv mentalitet“, rekao je Puljić u ukazao na potrebu provođenja procesa pomirenja i povjerenja, a onda dolazi i praštanje.
Kada je u pitanju povratak nacionalizirane imovine vjerskim zajednicama, kardinal Puljić je podsjetio da je tu u toku donošenje zakona o denacionalizaciji i restituciji.
"Nadam se da će taj zakon, na nivou cijele države, biti jedan novi korak ispravljanja nepravde, a ne da će se riješavati parcijalno jedna po jedna kuća“, rekao je nadbiskup vrhbosanski.
Uvjeren je i da će premijer RS-a Milorad Dodik ostati dosljedan obećanju da će entitetska Vlada učiniti sve da se vrati banjalučkoj biskupiji na korištenje imovina trapistričkog samostana "Marija Zvijezda".
