Povorke ponosa od 1969. do danas: LGBTI osobe imaju veća prava, ali i dalje nisu jednakopravne
Od 1969. godine vodi se borba za jednakopravnost i slobodu pripadnika LGBTI osoba. Do danas je napravljen veliki napredak u zapadnim zemljama, a ka priznavanju LGBTI osoba kao jednakih pripadnika društva prije više od decenije krenule su i zemlje Balkana. Hrvatska je do sada ostvarila najveći napredak u tom polju.
Beograd i Ljubljana "probili led"
Prva povorka u zemljama regije održana je u Beogradu 2001. godine. Nažalost, ispostavilo se da Srbija nije bila spremna otvoriti svoje srce i um jednakopravnosti, ljudskim pravima i ljubavi prema drugačijem. Učesnici su doživjeli brutalno nasilje, a napadnuta je i policija. Srbija je čekala narednih devet godina da LGBTI osobe prošetaju slobodno Beogradom i ukažu na potrebu za rješavanjem njihovih problema smanjivanjem nasilja i diskriminacije koju doživljavaju. Od 2014. godine povorke se organizuju svake godine.
Iako je usvojen set zakona kojima se doprinosi poštivanju osnovnih ljudskih prava LGBTI osoba (zabrana diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije u obrazovanju, na radu, pri zapošljavanju, u zdravstvu te govora mržnje u medijima), još uvijek im nije omogućeno da sklapaju istospolna partnerstva, a nisu priznate ni njihove vanbračne zajednice.
Iste godine održana je i prva povorka u Ljubljani. Razlog je bio taj što je jednom paru (Brane Mozetič i Jean-Paul Daoust) zabranjen ulazak u bar upravo zbog njihove seksualne orijentacije. Vlada nije osudila ovaj čin, što je izazvalo bunt kod LGBTI osoba i građana koji nemaju predrasuda, koji su naredni petak okupirali bar, naručili kiselu vodu i pili je što sporije kako bi baru smanjili profit. Nakon toga su održali povorku.
Od tada se povorka održava svake godine s različitim porukama. Od 2006. godine omogućeno im je registrovano partnerstvo, a nakon nekoliko pokušaja da se usvoji zakon o istospolnim brakovima 2017. godine usvojen je zakon o partnerskim odnosima koji je LGBTI osobama omogućio da ozakone svoju ljubav pred matičarem i donio im je jednaka prava kao heteroseksualnim bračnim parovima, osim prava na vještačku oplodnju i usvajanje djece.
Zagreb Pride proslavio 18. rođendan
Prva povorka u Zagrebu održana je godinu dana nakon Beograda pod motom "Iskorak Kontra predrasuda" čime su željeli upozoriti javnost na sistemsku diskriminaciju i kršenje ljudskih prava LGBTI osoba. U skupu je učestvovalo oko 200 osoba koje su bile izložene verbalnom nasilju, a bačen je i suzavac. Tada su lakše i teže povrijeđene 32 osobe, a uhapšeno ih je 27. Na čelu kolone su bili predstavnici vlasti i međunarodnih organizacija.
Od tada je održano 18 povorki i problemi su iz godine u godinu bili manji. Već 2003. godine istospolni parovi su prvi put priznati u Hrvatskoj kada je usvojen zakon o neregistriranima istospolnim zajednicama. Korak naprijed napravljen je 15. jula 2014. godine kada je usvojen Zakon o životnom partnerstvu koji je omogućio pripadnicima LGBTI zajednice da ozakone svoju ljubav pred matičarima.
Na 18. povorci konstatovano je da su neke bitke dobili, ali da LGBTI osobe u Hrvatskoj i dalje žive u strahu od nasilja, a da govor mržnje i zločin iz mržnje i dalje ne dobija pravosudni epilog. Također, nemaju pravo na roditeljstvo i udomiteljstvo.
Crna Gora čekala 12 godina
Crna Gora je prvu povorku održala čak 12 godina nakon Beograda (24. jula 2013. godine) i to u Budvi. Učesnici su napadnuti raznim predmetima i bilo ih je dosta povrijeđenih, a 22 osobe su uhapšene. Tri mjeseca kasnije održana je druga povorka u Podgorici koju su podržali brojni zvaničnici, predstavnici civilnog društva i diplomatskih misija. Do danas je održano šest povorki, a naredna je zakazana za 21. septembar ove godine. Crnogorci još uvijek čekaju na zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola.
U Albaniji i Kosovu bez incidenata
Albanija je održala prvu povorku u Tirani 2013. godine u samom centru koja se nastavila održavati svih ovih godina. Zanimljivo je da u zemlji koja se smatra najkonzervativnijom povroka ponosa je prošla s malim incidentima, te su vlasti i policija radili svoj posao. Istospolne zajednice nisu priznate niti je maloljetnim trans osobama dozvoljeno pristupiti tranziciji spola.
Kosovo je održalo prvu povorku ponosa 2017. godine, a na njenom čelu je bio predsjednik Hashim Tachi. Skup je prošao bez incidenta. Isto se dogodilo i naredne godine. Nažalost, prava LGBTI osoba su još uvijek na čekanju i predstavljaju tabu temu.
Makedonija i BiH posljednje na listi
U Sjevernoj Makedoniji će 29. juna biti održana prva povorka ponosa. Ovo je jedina zemlja ove regije, uz Bosnu i Hercegovinu, u kojoj povorka nije održana.
"Cilj ovih šetnji, naročito u regionu kao što je naš, je mnogo manje proslava, a mnogo više protestna poruka. Cilj je da ponovo otvorimo pitanja ljudskih prava LGBT zajednice. Očekujemo podršku svih, ali da li će se to desiti, vidjet ćemo", rekla je Irena Cvetković iz Organizacionog odbora Parade ponosa. Ove godine je u Skoplju prvi put održana i protestna šetnja transrodnih osoba s koje su upućeni zahtjevi za poštivanje ljudskih prava tih ljudi.
Bosna i Hercegovina će biti posljednja među zemljama regije u kojoj je planirana Povorka ponosa za 8. septembar. Povorka ponosa bit će protest kojim se nastoji ostvariti prepoznavanje i regulisanje prava LGBTI zajednice u Bosni i Hercegovini. "Povorka predstavlja borbu protiv nasilja, zahtijeva jednak pristup javnom prostoru kao i drugi građani BiH i slogan će biti 'Ima izać''", rekao je član organizacionog odbora Branko Čulibrk na press konferenciji najave Povorke ponosa.
Organizovanje prve Povorke ponosa u BiH dobilo je podršku velikog dijela javnosti i predstavnika vlasti. Na državnim strukturama, pogotovo onim sigurnosnim, je da osiguraju skup te da svoje snage usmjere u kontrolu i suzbijanje nasilničkih grupa koje eventualno mogu biti prijetnja ovom vidu mirnog protesta LGBTIQ osoba.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
