Novi udar na budžet bh. građana
44

Povećanje cijena hljeba očekuje nas na proljeće

Piše: M. Beker
Poskupljenje osnovnih životnih namirnica svakako je udar na novčanike većine građana BiH. Dodatno opterećenje predstavljat će poskupljenje hljeba, do kojeg će, kako prognozira Alija Šabanović, direktor Žitozajednice BiH, doći na proljeće 2013. godine.

"Došlo je do izvjesne stabilizacije cijena pšenice i brašna, čime je za neko vrijeme prolongirano poskupljenje hljeba. Svjetska banka je objavila da su cijene žita od jula porasle 50 posto. Indeks rasta cijena hrane rekordan je u historiji i za jedan posto je veći od indeksa iz februara 2011. godine, kada su cijene dostigle svoj maksimum", rekao je Šabanović za Klix.ba.

Šabanović je podsjetio da je prošle godine, u svjetskim razmjerama, bilo cca 32 miliona tona pšenice manje, a da je rod posebno podbacio u Rusiji, Kazahstanu, Turskoj i Argentini.

Cijene hljeba povećane u Srbiji

U Srbiji je već došlo do povećanja cijena osnovne vrste hljeba (Sava) sa 44,5 na 49,5 dinara, jer je ovogodišnji urod pšenice bio manji za 7,6 posto u odnosu na prošlogodišnji.

Urod pšenice i kukuruza podbacio je i u SAD-u, i tamo je, prema podacima od prije dva mjeseca, u 27 država koje proizvode skoro 50 posto ukupnih količina pšenice, proglašena elementarna nepogoda.

"Pošto je podbacio urod kukuruza, proizvođači automatski ne prodaju pšenicu, jer je ona približne cijene kao i kukuruz i to je dovelo do bitnog narušavanja balansa ponude i potražnje na tržištu pšenicom u svijetu. U Srbiji postoje zahtjevi udruženja proizvođača stočne hrane i stočara da se zabrani izvoz kukuruza, a u Hrvatskoj se spominje mogućnost da se uvedu zaštitne mjere ili određeni porezi na izvoz kukuruza, što bi dodatno negativno utjecalo na ponudu i potražnju žitarica i na tržištu BiH", naglasio je Šabanović te dodao da je jedina prava mjera koja bi to mogla spriječiti da država putem direkcija robnih rezervi intervenira sa značajnijim količinama pšenice.

Zalihe pšenice slabe

Mlinovi u BiH, kako je Šabanović rekao, nemaju dovoljno obrtnih sredstava da se snabdiju u vrijeme žetve, kada je cijena pšenice najpovoljnija, tako da ne raspolažu odgovarajućim zalihama žitarica koje bi mogle dugoročno značiti stabilno snabdijevanje po stabilnim cijenama.

Jednako misli i Meho Alić iz Udruženja pekara i obrtnika FBiH.

"Kada su u pitanju zalihe pšenice, one su nikakve. Vlada FBiH je donijela odluku o nabavci, ali pitanje je kakvog će kvaliteta ona biti, jer kada se prije nabavljala bila je vrlo lošeg kvaliteta i morala se miješati sa dosta skupljom američkom pšenicom", rekao je Alić za Klix.ba

Mlinovi u BiH su, prema Šabanovićevom mišljenju, također u nepovoljnijem položaju od mlinova u okruženju pošto moraju kupovati pšenicu od trgovaca, a ne od proizvođača, što dovodi do daljeg narušavanja njihove ekonomske pozicije.

Problem sivog tržišta

Problem velike pekare, koji su naši sagovornici istakli, je povećanje sivog tržišta hljeba. Prema podacima Žitozajednice, ono dostiže oko 57 procenata.

"Sada profitiraju mali pekari, koji ne plaćaju PDV i ostale poreze i doprinose, to jeste male pekare koje posluju van sistema PDV-a. Njih je u Federaciji BiH tokom prošle godine otvoreno više od 300, dok je u RS-u situacija bolja i u prošloj godini je otvoreno svega desetak takvih malih pekara", kazao je Šabanović.

Ako dođe do poskupljenja hljeba, ono će biti jedno u nizu najavljenih poskupljenja za novu 2013. godinu. Podsjetimo, poljoprivrednici naše države su najavili kako će zasigurno doći do poskupljenja mlijeka i mliječnih proizvoda te mesa i mesnih prerađevina, a BH Gas je u augustu ove godine uputio zahtjev Vladi FBiH za povećanja cijene gasa za 20,12 posto.