Predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković je prije početka sesije kazao novinarima da se radi o fotografijama koje govore o zločinima, torturi, mučenju, silovanju i ubijanju logoraša.
Dodao je da je za današnju izložbu pripremljeno 88 fotografija, a u narednom periodu bit će pripremljeno još 50.
"Cilj nam je predstaviti torturu nad logorašima u cijeloj BiH", kazao je Mešković.
Istaknuo je da je Savez logoraša u BiH organizacija koja zastupa interese i stavove, prije svega, kada je u pitanju donošenje zakona o pravima žrtava torture u BiH za logoraše bez obzira na vjersku, nacionalnu, spolnu, etničku ili neku drugu pripadnost.
"Nažalost, mi moramo dokazivati ko smo, šta smo, koja su naša prava, za šta se moramo boriti. Mislim da bi institucije vlasti, na nivou entiteta i BiH morale jednom za sva vremena shvatiti nužnost donošenja zakona o pravima žrtava torture. Ne toliko zbog ljudi koji su pretrpjeli i prošli torture, prije svega zbog mlađih generacija koje to nisu zapamtile i prije svega zbog napretka i bolje sigurnosti BiH", kazao je Mešković.
Tokom sesije prikazan je i dio filma "Logori smrti" Avde Huseinovića.
Novinar, autor i producent Avdo Huseinović je prije sesije kazao novinarima da će biti prikazan isječak iz filma "Logori smrti" koji govori o logorima na području okupiranih sarajevskih općina u periodu 1992.-1995. godina.
"To je ono o čemu se rijetko priča. Isključivo se govori o opsadi Sarajeva. Ona je bila strašna, najduža u novijoj historiji, ogromne su žrtve. Ali nekako u sjeni te priče o opsadi Sarajeva ostaje priča o strašnim torturama, strašnim žrtva koje su preživjeli ljudi na području okupiranih sarajevskih općina", kazao je Huseinović.
Naveo je da film "Logori smrti" obrađuje područje cijele BiH i zamišljen je kao jedan putopis kroz BiH.
"Krenuli smo iz Sarajeva, preko istočne Bosne, Semberije, Posavine, Bosanske Krajine i završili u Hercegovini", kazao je Huseinović, dodajući da je do sada bilo više od 20 projekcija filma širom BiH i na području zapadne Evrope.
Novinarka i pisac, počasna građanka Sarajeva Florence Hartmann je kazala novinarima da se danas pridružila na izložbi i sesiji "Kruga 99" da se govori o logorima i da se zahtijeva pravda za logoraše, za sve žrtve u tim logorima.
Ona je istaknula da se ne zna dovoljno o logorima. Kazala je kako pretpostavlja da jedan dio logora nikada neće biti dokumentiran, jer je bilo puno privatnih, malih logora za koje, ako niko nije preživio, nikada nećemo znati.
"Sjećam se 1992. godine, kod Zvornika je bilo takvih mjesta, a nikada nisu obilježeno na dokumentima. Nikad nisam ta mjesta mogla čuti u toku suđenja u Hagu", kazala je Hartmann.
Smatra da je žalosno, također, da se ne mogu obilježiti oznakom, memorijalom sva mjesta, "jer negdje je zabranjen pristup".
"To izaziva veliku patnju preživjelih svake godine kada dođu obilježavati, odati počast svojim bivšim sulogorašima", kazala je Hartmann.
Predsjednik "Kruga 99" Adil Kulenović je naveo da se logoraši, nažalost, nalaze odbačeni od države.
"Bolje rečeno, država je danas protiv logoraša iz razloga što ne donosi odgovarajuće zakone kako bi se bar na minimalan način moglo reparirati sve ono što su logoraši u prošlosti doživjeli", kazao je Kulenović.
