Kako je u razgovoru za FENU izjavio šef Odsjeka za vizne i pasoške poslove u Ministarstvu vanjskih poslova BiH ministar savjetnik Boriša Arnaut, od kriminalnih aktivnosti preko BiH koje ometaju ukidanje viznog režima, najakutniji su problemi ilegalne imigracije i trgovine ljudima.
BiH još nema zakon o zaštiti žrtava trgovine ljudima, a odjeljenja za strance postoje samo na lokalnom nivou i tek se sada radi na tome da pređu pod nadležnost Ministarstva sigurnosti BiH.
Najpoznatiji primjer koji je osvijetlio ovaj problem je slučaj Ukrajinke Olene Popik, koja je protjerivana iz kantona u kanton, ali nije bilo načina da se ona na neki način zaštiti.
Arnaut naglašava da je zbog ovog problema na državnom nivou formirana Komisija za spriječavanje trgovine ljudima i ilegalne imigracije.
Ovo su samo neki od razloga zašto je EU još uvijek skeptična prema ukidanju viza za građane BiH.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH je od Direkcije CIPS-a zatražilo dogradnju sistema za praćenje firmi i pojedinaca iz BiH koji pozivaju strane državljane u zemlju s ciljem da se napravi baza podataka pozivaoca kako bi se spriječila zloupotreba pozivnih pisama. U MVP BiH imaju saznanja o takvim pojavama, a pred bh. pravosuđem već ima procesuiranih slučajeva zbog zloupotrebe pozivnih pisama.
Samo iz Brčkog su firme i pojedinci prošle godine uputili pozive za 77 Kineza, a iz Sarajeva je Kinezima upućeno 68 pozivnih pisama. Kineske firme čine sedam posto od ukupnog broja stranih firmi registriranih u BiH, ali je učešće kineskog kapitala u BiH samo 0,06 posto. Također se postavlja pitanje da li je zaista samo 392 kineskih državljana, koliko je dobilo bh. vize prošle godine, stvaran broj Kineza koji su ušli u zemlju 2005. godine.
Sa druge strane, Arnaut ističe da je zahvaljujući uvođenju elektronskog sistema izdavanja viza sada nemoguće izdati bh. vizu osobi koja je evidentirana ne nekoj domaćoj ili međunarodnoj potjernici ili osobi koja je osuđivana ili protjerana iz BiH. Agencije za provođenje zakona u BiH svakodnevno dostavljaju podatke Ministarstvu sigurnosti BiH koje dograđuje bazu podataka, što automatski blokira izdavanje vize ako se takva osoba pojavi sa zahtjevom za izdavanjem bh. vize.
Po preporuci Evropske komisije, BiH treba uskladiti svoj vizni režim sa zemljama Šengenskog ugovora, što je urađeno uvođenjem viza za državljane Irana, Saudijske Arabije, Omana, Tunisa, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina. Ostaje još samo posao da se usklade tipovi viza koje izdaje BiH sa onima koje izdaje EU.
Arnaut je zaključio da su trenutne razlike između viznog režima zemalja Šengenskog ugovora i BiH u pogledu pozitivnih i negativnih lista zemalja, tehnici obrade zahtjeva i izdavanja viza te praćenja rada diplomatsko-konzularnih predstavništava minimalne. To znači da je BiH već sada ujednačila viznu politiku sa Evropskom unijom oko 95 posto.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
