On je tokom dvodnevne posjete BiH, u okviru turneje glavnim gradovima zemalja Balkana, razgovarao s bh. zvaničnicima i predstavnicima akademske i naučne zajednice o saradnji BiH i Evropske unije u nauci i naučnoistraživačkm radu.
Na kraju posjete je na pres-konferenciji još jednom ukazao na značaj pridruživanja BiH Sedmom okvirnom sporazumu EU, čiji je ukupni budžet za narednih sedam godina veći od 50 milijardi eura.
-Kada bi BiH postala pridružena članica ovog programa to znači da je ona u nauci i istraživanjiu ustvari članica EU, jer ima iste obaveze i prava kao ostale članice, ustvrdio je Potočnik.
Kako bi najbolje oslikao trenutno stanje u nauci u BiH, evropski komesar je kazao da je BiH 1990. izdvajala 1,5 posto BDP za nauku, što je razina koju danas ima Slovenija. Danas je u BiH situacija takva da se za nauku gotovo ništa ne izdvaja.
Potočnik je naglasio da bi pridruživanje BiH Sedmom okvirnom programu pomoglo nauci u našoj zemlji da stane nanoge, a to bi bilo značajno i s političkog aspekta.
EU može pomoći BiH na ovom planu, ako o tome postoji saglasnost u samoj zemlji, dodao je.
Sedmi okvirni program je glavni instrument kojim EU daje novac za naučnoistraživački rad i razvojne aktivnosti za gotovo sve naučne discipline. Pridruživanje ovom programu omogućit će BiH da dobije novac za finansiranje naučnoistraživačke saradnje na evropskom nivou te da inicira mobilnost bh. istraživača u zemlje EU.
Iskazavši podršku putu BiH prema EU, evropski komesar za nauku i istraživački rad istaknuo je da su na ovom putu nužne promjene i konsenzus domaćih političara.
-Promjene radite radi sebe, a ne radi Evrope. Za put prema EU nema prečica, jer su one samo gubljenje vremena, ustvrdio je Potočnik.