Daniel Serwer
0

"Postojeći Ustav koči BiH na putu ka EU i NATO-u"

Pripremila: T. Sekulić
Daniel Serwer: Tri glavna problema u regionu
Daniel Serwer: Tri glavna problema u regionu
Proces izgradnje mira na Balkanu je veoma uspješan. Zaustavljen je rat u Bosni i Hercegovini, pao je režim Slobodana Miloševića, demokratija u Srbiji je u usponu, Kosovo je steklo nezavisnost, Hrvatskoj predstoji članstvo u Evropskoj uniji, međutim, neuspjeh Balkana je i dalje realan i ako se to dogodi bit će to velika sramota za Evropu, ali i Ameriku, pišu Soren Jessen-Petersen i Daniel Serwer za "New York Times". Prenosimo najzanimljivije dijelove teksta.

Tri glavna problema koja proganjaju region su etnička napetost u Bosni i Hercegovini, neriješeni odnosi između Srbije i Kosova, te problem Makedonije koja se ne može pridružiti NATO-u, niti Evropskoj uniji, sve dok ne riješi spor s Grčkom oko imena.

Problemi Bosne i Hercegovine su duboku ukorijenjeni u Daytonskom ustavu, koji je nametnut zaraćenim stranama još prije 15 godina. Upravo takav Ustav je odgovoran za nefunkcionalno stanje u državi i nemogućnost ispunjavanja uslova za apliciranje za članstvo u EU i NATO-u.

Pomijeranje granica Kosova je opasno

Ustavni amandmani, odnosno izmjene i dopune postojećeg ustava, trebali bi eliminisati diskriminaciju na nacionalnoj osnovi i omogućiti vladajućoj strukturi da započne proces pregovora za pristupanje u EU i NATO. Međutim, sva nastojanja da dođe do takvih izmjena i dopuna su propala.

Sada je prijeko potrebno da Bruxelles i Washington postave jasne kriterije s kojima će se vlasti morati suočiti prije, ali i tokom procesa evropskih integracija.

Nedavni izbori u Bosni i Hercegovini otvaraju nove mogućnosti za reformu. Napredak Srbije u EU trebao ovisiti o spremnosti da insistiraju na tome da bosanski Srbi sarađuju sa Bošnjacima i Hrvatima na mijenjanju Ustava koji će zemlju voditi kao članstvu u EU.

Kada je riječ o Kosovu, Generalna skupština UN-a je još u oktobru preporučila početak razgovora o praktičnim pitanjima između Beograda i Prištne. Međutim, Beograd će pokušati te razgovore iskoristiti kako bi predložio ispravke granica na Kosovu, čime bi se omogućilo da Srbija "apsorbuje" srpske zajednice na sjeveru Kosova.

Takvo pomijeranje granica veoma opasno i izazvalo bi brojna pitanja, pogotovo u Bosni i Hercegovini i Makedoniji, ali vjerovatno i među albanskim stanovništvom na jugu Srbije, ali i Crne Gore.

Makedonija i Atina moraju riješiti spor

Makedonija vodi tešku bitku protiv Atine zbog naziva države, međutim sve dok se taj spor ne riješi Makednija neće moći aplicirati za članstvo u NATO i EU. Bruxelles i Washington trebaju odvezati taj čvor, koji je je sve čvršći otkako je Makedonija proglasila nezavisnost 1991. godine.

Otkako je Makedonija proglasila nezavisnost Grčka blokira međunarodno priznavanje svojih susjeda pod imenom Makedonija smatrajući da ono pripada njenoj baštini. Nova država je primljena u UN 1993. godine pod privremenim imenom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija (FYROM).

Pet godina za kretanje na put ka EU

Misija izgradnje mira na Balkanu nije završena ni nakon 15 godina, uprkos saradnji i pomoći SAD-a i EU.

Tek kada sve zemlje regiona krenu putem Evropske unije bit će razloga za slavlje. Vjerovatno nije potrebno više od pet godina. Do tada moramo držati zemlje Balkana na pravom putu, i osigurati da BiH, Kosovo i Makedonija budu u tom vozu..