"Prije dvije godine smo, u okviru (jednog) projekta, dobili potvrdu da je Holbrooke obećao Karadžiću da ga IFOR neće uhapsiti. To je mogao da obeća jer je IFOR bio direktno pod američkom komandom", tvrdi Ingrao u intervjuu beogradskom dnevniku "Glas javnosti".
Ingrao, koji se nalazi na čelu projekta "Inicijativa naučnika" američkog Univerziteta Purdue, rekao je da Holbrooke, međutim, nije dao obećanje bez vremenskog ograničenja, kao i da nije rekao Karadžiću da nikada neće biti uhapšen.
"Veoma je važno da razumijete da nikada nije ni mogao da obeća da se Karadžiću neće suditi u Haagu, jer nijedan političar nema moć da kaže što Haag može ili ne može da uradi", ustvrdio je američki historičar.
Ingrao, ipak, priznaje da ne zna tačno što je Holbrooke rekao Karadžiću, već samo ono što je učesnicima projekta prenio jedan visoki zvaničnik State Departmenta i dodaje da im je rekao "mnogo, ali ne i sve".
Na pitanje zašto je Karadžić bio naivan da povjeruje Holbrookeu, Ingrao odgovara da su Sjedinjene Američke Države kontrolirale situaciju u Bosni i Hercegovini a da Tribunal u Hagu nije mogao da hapsi.
"Bio sam na Palama 10. oktobra 1996. i vidio Karadžića da slobodno šeta. Holbrooke i još neki u State Departmentu su se borili, ali neuspješno, da (predsjednik Bill) Clinton promijeni odluku o nehapšenju ratnih zločinaca. Ovo znači da je Holbrooke obećao Karadžiću nešto što je ovaj već uživao, a Karadžić je to, u neznanju, prihvatio", rekao je Ingrao.
Ingrao navodi da će podaci do kojih su došli biti u arhivi Univerziteta Purdue, a da će biti objelodanjeni pošto izađe knjiga sa činjenicama o sporazumu Karadžić - Holbrooke, ističući da će te stvari "veoma osramotiti" administraciju demokratskog predsjednika Clintona.
Ingrao je rekao da bi trebalo 18. novembra da razgovara sa Karadžićevim advokatima, ali da je neprikladno da govori o eventualnom svjedočenju prije nego što bude "smio" da otkrije imena ljudi koji su mu dali podatke.
