Ko će s kim?
10

Postizborna matematika: Teške odluke pred liderima stranaka, a svaka će imati svoju cijenu

Piše: F. H. |
Bakir Izetbegović, Dragan Čović, Semir Efendić i Nermin Nikšić (Ilustracija: Klix.ba)
Bakir Izetbegović, Dragan Čović, Semir Efendić i Nermin Nikšić (Ilustracija: Klix.ba)
Poslušajte članak
Postizborna matematika u Bosni i Hercegovini već se ozbiljno vodi, a trenutno je jasno da su SDA i HDZ "fixovi" u Federaciji Bosne i Hercegovine i da će tražiti trećeg i/ili četvrtog partnera za formiranje vlasti od državnog, pa možda i do kantonalnog nivoa.

Rezultati izbora u Bosni i Hercegovini izdvojili su tri stranke kao najveće pobjednice: SNSD u Republici Srpskoj te SDA i HDZ u Federaciji BiH. Položaj HDZ-a u pobjedničkoj grupi takav je zbog uređenja Federacije BiH i Izbornog zakona, koji omogućava pozicioniranje HDZ-a kroz domove naroda, iako mu u odnosu na SDA i SNSD nedostaje glasova i mjesta u predstavničkim tijelima.

Osim ove tri stranke, još dvije mogu se smatrati relativnim pobjednicima i biti zadovoljne rezultatom. Stranka za BiH imala je rast na svim nivoima. Na državnom nivou ima dva poslanika u Predstavničkom domu, u Parlamentu FBiH četvrta je po broju poslanika (devet), a rasla je i u kantonima. SDP je nakon četiri godine vlasti, za razliku od ranijih slučajeva, uspio povećati broj mandata u Parlamentu FBiH i, zbirno gledajući, u kantonima, a sačuvao je i poziciju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Postizborni razgovori već su započeli i, bez obzira na to u kojem će se pravcu razvijati, jasno je da će se stranačka rukovodstva naći pred teškim političkim odlukama koje će u dobroj mjeri oblikovati i rezultate izbora za četiri godine.

SDA je stranka koja je ostvarila najbolji rezultat i ima najveći broj zastupnika u državnom parlamentu i Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, pa demokratska logika nameće da bi upravo ona trebala birati političke saveznike. Tu je i najavljeni "fix" s HDZ-om i jasno je da je to okosnica buduće Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Tokom boravka u opoziciji na nivou države, entiteta i pojedinih kantona, SDA i Stranka za Bosnu i Hercegovinu solidno su sarađivale, a predsjednici kantonalnih odbora u Sarajevu već su objavili koaliciju. Ipak, predsjedništvo stranke nije tako brzo donijelo zaključke i za pregovore je oformilo pregovarački tim koji čine iskusni stranački kadrovi. U dobroj mjeri indikativni su i sastanci predsjednika stranke Bakira Izetbegovića, koji je u svojoj kancelariji dočekao Dragana Čovića, Semira Efendića i Željka Komšića.

Ilustracija: Klix.ba
Ilustracija: Klix.ba

Ideološki logičnom čini se saradnja SDA sa Strankom za BiH, ali konačna odluka o tome bit će dio dogovora s HDZ-om, a sastanak Dragana Čovića i Nermina Nikšića u Mostaru pokazuje da ove dvije stranke i dalje imaju u najmanju ruku korektne odnose. Također, prema saznanjima Klix.ba, nakon izbora održani su i neformalni sastanci određenih kadrova SDA i SDP-a.

Lider Stranke za BiH Semir Efendić u javnim nastupima često ističe da je ova stranka prilikom pregovora 2022. godine pokazala principijelnost i odbila ući u vlast samo zbog funkcija te da će se istog principa držati i prilikom pregovora o formiranju vlasti. Jasno je da odličan izborni rezultat ovoj stranci nameće obavezu da barem u nekim segmentima preuzme odgovornost kao dio vlasti.

Ostanak u opoziciji zbog "principa" predstavljao bi veliki rizik koji bi se mogao, ali i ne mora, isplatiti na izborima 2030. godine. Tokom predizborne kampanje i djelovanja u opoziciji iz ove stranke često su stizale oštre kritike na račun HDZ-a, tako da će u eventualnim pregovorima morati preći preko nekoliko "brda".

Ukoliko bi SDA bila zainteresovana za ulazak u vlast sa SDP-om, to bi objema strankama donijelo određene probleme u ideološkom spektru. I SDA i SDP morat će svojim glasačima objasniti zašto idu u koaliciju s ideološki suprotnom stranom. Za SDP bi to značilo i razbijanje "Trojke", a obje strane bi na raznim nivoima morale "progutati po nekoliko žaba".

Boravak u opoziciji nije prijatno iskustvo ni za jednu političku stranku. Četiri godine dug su mandat u kojem bi se poslanici našli pred velikim iskušenjima da promijene stranu. S druge strane, ulazak u vlast donosi četiri godine upravljanja budžetima, ali i plaćanje ceha pred građanima, a loš rezultat sigurno će se pripisivati i odabiru koalicionog partnera.

U konačnici, dobri izborni rezultati značili su veliko slavlje u izbornoj noći, ali predsjednici stranaka već sada imaju glavobolju zbog toga kakvu odluku donijeti, a niko ne može u potpunosti kontrolisati sve učesnike i sve moguće krive korake.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima