{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Poslodavci za "honorarce" plaćaju zdravstveno osiguranje, ali oni nemaju pravo na liječenje

29.3.2015. u 20:54
44
48
Poslodavci za "honorarce" plaćaju zdravstveno osiguranje, ali oni nemaju pravo na liječenje
44
Poslodavci za "honorarce" plaćaju zdravstveno osiguranje, ali oni nemaju pravo na liječenje
Ugovor o djelu kojim se osoba zapošljava honorarno da uradi određeni posao u određenom vremenskom periodu, osim novčane dobiti ne donosi nikakve druge beneficije za radnika. Za razliku od radnika koji je zaposlen na ugovor o radu, "honorarac" nema zdravstveno osiguranje, niti mu se upisuje radni staž u knjižicu. No, to ne znači da poslodavci ne moraju plaćati doprinose i za njih.
"Ugovor o djelu je institut obligacionog prava koji je uređen obligacionim odnosima, a kojim je propisano da se ugovorom o djelu uposlenik obavezuje da obavi određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari ili izvršenje nekog intelektualnog ili fizičkog rada i sl., a naručilac se obavezuje da mu za to isplati naknadu. Bitni elementi ovog ugovora su djelo i naknada. Za pojam djela bitan je sam rezultat rada, a ne samo obavljanje rada, čime se ovaj ugovor bitno razlikuje od ugovora o radu.

Saglasno odredbama važećeg Zakona o zdravstvenom osiguranju, kao i drugim odredbama ovog Zakona, a vezano za primjenu navedene odredbe Zakona o radu, ugovor o djelu nije osnov za sticanje svojstva osiguranika i ove osobe, ukoliko ispunjavaju druge uslove propisane ovim Zakonom, mogu biti zdravstveno osigurane, ali po drugim osnovama", rečeno nam je iz Stručne službe Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

Osoba s kojom se sklapa ugovor o djelu može već biti zdravstveno osigurana preko svojih roditelja ukoliko se školuje, preko biroa ili svog supružnika. Ipak, ima i onih koji nisu zdravstveno osigurani. U svakom slučaju, poslodavcu to ništa ne znači jer imala osoba s kojom potpisuje ugovor o radu zdravstveno osiguranje ili ne, poslodavac uplaćuje četiri posto od sume dohotka za doprinose iz osnovice za zdravstveno osiguranje, te šest posto za Doprinose iz osnovice za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Ukoliko uzmemo za primjer da će radnik koji je uposlen po ugovoru o djelu dobijati za određeni posao 1.000 KM, poslodavac će na to sve platiti 35,91 KM za zdravstveno osiguranje i 53,86 KM za penzijsko i invalidsko osiguranje. Dakle, svaki mjesec poslodavac na sumu od 1.000 KM "pokloni" 89,77 KM Zavodu zdravstvenog osiguranja i Zavodu PIO/MIO. Na istu sumu poslodavac mora izdvojiti 175,94 KM po osnovi obaveza, plus po 5 KM za Posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih nesreća i Opću vodnu naknadu.

"Napominjemo da je u proceduri donošenja 'novi' Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju čijim Nacrtom je predviđeno da status osiguranika stiču i osobe koje obavljaju poslove po osnovu ugovora o djelu, po osnovu autorskog prava, kao i po osnovu drugih ugovora kod kojih se za izvršeni posao ostvaruje naknada, ako ne mogu biti osigurana po drugom osnovu", rečeno nam je u ZZO FBiH.

Dok članovi Parlamenta Federacije BiH ne izmijene ove zakone, poslodavci će i dalje na teretu imati veliki broj obaveza koje moraju izmirivati, poklanjat će novac po obavezama od kojih radnici koji rade po ugovoru o djelu nemaju koristi, a siva ekonomija će i dalje biti aktuelna tema jer visine poreza itekako otežavaju rad poslodavcima.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: