Mehanizacija na terenu
133

Posjetili smo gradilište gdje počinju radovi na izgradnji Pelješkog mosta

Piše: R. D.
Foto: R. D./Klix.ba
(Foto: R. D./Klix.ba)
Najveći infrastrukturni projekt u regionu, čije spominjanje odmah podigne tenzije i zavadi dvije države, BiH i Hrvatsku, trebao bi biti gotov za 36 mjeseci. Kineski graditelji ovih dana počeli su radove, a ekipa portala Klix.ba posjetila je gradilište.

Specijalizirani 250-metarski kineski brod nekoliko dana prije Nove godine dovezao je dva testna pilona od predviđenih 130. Riječ je o stupovima koji se postavljaju ispod mora i njihovo postavljanje je u toku s pelješke strane mosta.

Osim pilona iz Kine su stigla i specijalna plovila - dva remorkera za postavljanje sidara, jedno plovilo za pobijanje pilona i jedna teglenica za prijevoz tereta. Pilon je obično četverougaoni potporanj na kojem počivaju konstrukcije.

Plovilo za pobijanje pilona je jedno od najvećih na svijetu, uranja se do maksimalnog gaza od 22 metra, pri čemu određena plovila koja se nalaze na njemu mogu s njega isploviti i na njega uploviti. Kako je ranije saopćeno, 24 pilona su na putu prema Hrvatskoj.

Kad i ako bude izgrađen Pelješki most premoštavat će Malostonski zaljev između Komarne i Brijeste na Pelješcu. Dug je 2.404 metra, širok 21, s najvećim rasponom od 568 metara. Visina, najproblematičnija tačka njegove gradnje, u projektu trenutno iznosi 55 metara.

Most gradi kineska kompanija China Road and Bridge Corporation, zbog čega je posebno negodovala Evropska komisija koja finansira gradnju s 357 miliona eura bespovratnih sredstava. Most bi trebao ukupno koštati 420 miliona eura.

Fotografisali smo most sa svih strana, s tim da je pristup samom mjestu gradnje onemogućen strogim propisima kineskih graditelja. Gradnja je krenula, ali zaključak je da početna dinamika nije posebno uvjerljiva. Specifičnost ove gradnje su dva gradilišta udaljena šezdesetak kilometara sa četiri granična prijelaza između njih.

Gradnja mosta kamen je spoticanja u odnosima Bosne i Hercegovine i Hrvatske skoro 15 godina, a projekt je nekoliko puta mijenjan. Već 2007. godine počela je njegova gradnja, ali je zbog nedostatka sredstava brzo okončana, a kasnije je promijenjen i projekt.

Državne institucije BiH smatraju da je ovim projektom narušen teritorijalni integritet te bi cijeli slučaj mogao završiti pred međunarodnim sudom u Hamburgu, koji je nadležan za oblast mora. Ipak, do danas nije učinjen neki konkretan potez, osim inicijative Pravobranilaštvu BiH da pokrene procedure zaštite prava i interesa BiH na moru.