Ponoćka u Tuzli: Božić je prilika za istinski povratak čovjeka samome sebi
S molitvom na usnama, vjernici su ispunjenog srca, saslušali sve riječi koje je predvodeći misu ponoćku, izgovorio gvardijan tuzlanskog samostana fra Željko Nikolić. Između ostalog, on je u svojoj propovijedi poručio da je Božić susret ljudskog i božanskog, zemaljskoga i nebeskog.
Naglasio je da je to blagdan koji u svojoj srži nosi jednu ključnu poruku: čovjeku, svijetu i Bogu je potreban mir.
"Dok smo večeras okupljeni u crkvama radosni što živi i zdravi dočekujemo još jedno rođenje našeg Gospodina, promatrajući događaje u svijetu oko nas ne možemo ne zavapiti za mirom. I to mirom u svome dvostrukom značenju", kazao je Nikolić.
Prvobitno, kako je kazao, danas smo svi u potrebi mira u nutrini čovjeka, balansa akcije i meditacije, rada i odmora, djelovanja i kontemplacije. Balansa kojeg je, kako navodi Nikolić, narušio savremeni način života, istkan od stalnog trčanja za ispunjenjem svoje mehaničke funkcije u svijetu, odnosno funkcije radnika, roditelja, učitelja, menadžera, vjerskog ili nekog drugoga službenika.
"Čovjek našega vremena je sveden na anksioznog ili depresivnog muškarca ili ženu, otuđenu pritiskom kulture individualizma i uspjeha. Kultura prisilnog egocentrizma stvara od čovjeka pojedinca stroj bez empatičnosti, od porodice skup jedinki koje ne osjećaju jedni druge kao svoje, od društva bezličnu masu egomaničnih bića bez suosjećanja i odgovornosti za drugoga, a od države ili njene politike stvara se kasta povlaštenih lovaca za voljom za moć. Sve to je proizvelo, uz spomenute anksioznosti i depresije, strah od smislene budućnosti i masovnu bježaniju u takozvana 'društva blagostanja' na Zapad, gdje situacija nije ništa bolja", naglasio je Nikolić.
Kako se moglo čuti tokom propovijedi, Božji iskorak čovjeku ususret, kojeg kršćani slave u blagdanu Božića i kojeg nazivaju različitim imenima, kao što su utjelovljenje, učovječenje ili naprosto rođenje Božje, može, ukoliko ga oslobodimo okova "kapitalističke adventizacije" i "tržišne religije", vratiti čovjeka njemu samome i barem ovih dana, dok traju blagdani, pomoći mu sići u dubine vlastite rastrganosti, gdje će pronaći barem nešto od mira i spokoja koji ga čine čovjekom.
"Božić je zaista prilika za taj povratak čovjeka samome sebi i istinskom iskustvu porodice, društva, politike i države. Iskustvu mira o kojemu pripovijedaju božićna evanđelja i pjevaju božićne pjesme", potcrtao je Nikolić.
Drugi mir potreban čovjeku, je onaj koji podrazumijeva odsutnost rata. Kako kaže Nikolić, nigdje se nemoć Božja, nemoć vjere i nemoć kršćanske egzistencije ne pokazuje tako očito kao u neuspjehu uspostave mira u Gazi, u svetoj zemlji židova, kršćana i muslimana.
"A sve tri se te sestrinske abrahamske religije prodaju svijetu kao religije mira, religije iz kojih su se rodile teorije o ljudskim pravima, zaštiti života, nemoćnih, djece i patnika ovoga svijeta. Taj se Bog Abrahamov i Ibrahimov rođenjem u nemoći i ostavljenosti betlehemske štalice stavio na stranu ne globalnih kreatora rata i geopolitičkih interesa koji rezultiraju hiljadama mrtve djece u Gazi, Ukrajini i na toliko drugih mjesta u svijetu, nego na stranu onih koji pate, na stranu prognanih, izmučenih glađu i ubijanih zbog politika i besmislenih ratova stvaraju iznova i iznova konflikte i ljudsku patnju, stradanje i smrt", poručio je Nikolić.
Da bi se mir ustanovio na obje ove razine, kako kaže Nikolić, na ličnoj i egzistencijalnoj s jedne strane te na svjetsko-historijskoj, u Ukrajini i svetoj zemlji s druge, potrebno je vjeru u Božji dolazak čovjeku u Isusu, rođenom u Betlehemu Judejskom, uzeti ozbiljno.
"Ne na folklorni ili trgovačko-adventski način, kako mi to činimo svake godine ponovo, svodeći ovaj Božji govor na naše plitke, ljudske okvire i interese. Mir u ljudskim srcima i na meridijanima ovoga svijeta nastupit će kad svi mi promijenimo horizont svoga gledanja na svijet i čovjeka: kad se oslobodimo ličnih i kolektivnih egoizama, nacionalizama i svih – izama koji čovjeka drže robom djela vlastitih ruku, vlastitog progresa i vlastitih zabluda. Kad Bogu koji dolazi u nemoći djeteta dadnemo priliku da progovori ljudskim riječima koje nećemo apriorno odbaciti, kada budemo spremni napokon čuti one blage riječi: 'mir ljudima dobre volje'", naglasio je Nikolić.
Nakon svete mise ponoćke vjernici su međusobno jedni drugima čestitali veliki blagdan, a potom krenuli put svojih domova kako bi radost Božića podijelili i sa svojim najmilijima.
