Politika preko mrtvih: Stolac dobio harem voljom i rukama građana, ali šta će biti dalje?

Ova akcija izazvala je snažan odjek širom Bosne i Hercegovine, gdje su mnogi građani izrazili divljenje zbog složnosti i volonterskog duha koji je pokazao narod Stoca. Dok su ruke vrijednih ljudi slagale kamen na kamen, poslana je poruka da zajednica ne pristaje da joj se ospori pravo na mezarje, bez obzira na naknadne opstrukcije koje su uslijedile, a u pogledu poništenja datih dozvola.

Politika preko mrtvih

Ništa ovdje ne bi bilo neobično da se zaista u sve nije umiješala politika, selektivna, prema jednom narodu u jednom mjestu od drugih, koji na isti način traže svoja prava u drugim mjestima gdje su manjina.

Harem na Radimlji je završen, ko će prvi biti ukopan u njemu za sada još nije poznato, ali je mnogo pitanja u kojem smjeru će ići dalje aktivnosti. S tim u vezi razgovarali smo s mještanima, ali i onima koji s političkog aspekta ovo gledaju.

Salmir Kaplan, zastupnik u Skupštini HNK i jedan od učesnika u gradnji Harema na Radimlji, naglašava da je problem harema namjerno pretvoren u političko pitanje, iako je riječ o zemljištu koje je ranije proglašeno građevinskim.

“Iako je konstatovano komisijski da je zemljište građevinsko i da je izuzeto od zabrane visokog predstavnika, to je grad konstatovao i onda dao dozvolu, a onda kasnije kažu da je poljoprivredno. Svi znamo da je prije to bilo poljoprivredno, tu su bili podrumi Stolac, ali tu pretvorbu radi lokalna uprava i to su pretvorili u gradsko, ili nisu, kako sad pričaju, ili je pola-pola, ja to ne znam, ali ispade da je gradonačelnik lagao, da li prvi put kada je rekao da je građevinsko ili sada kada je rekao da je poljoprivredno", kaže Kaplan te dodaje:

"Suština je da imate istu zemlju, istog karaktera, istog vlasnika u Vidovom polju gdje imate 200 kuća, groblje, sve je to na istoj zemlji kao i Harem. Isti je vlasnik i isti karakter. Tamo se i uknjižavaju da su vlasnici, ali ovdje niko ništa neće preknjižavati, to je državna imovina i to je puno manji problem nego to”, pojašnjava Kaplan.

Solarne elektrane prolaze, harem osporavan

Ističe i da je na jednoj drugoj lokaciji gdje je planirana gradnja solarne elektrane, dosta parcela preknjiženo na općinu, koja je to prodala jednom investitoru, a on to preprodao dalje Kinezima za oko 70 miliona KM te da će se na toj lokaciji praviti solarna elektrana.

"To državno zemljište nije problem, a pravda će se u Stocu tražiti od Harema izgleda, gdje treba da se kopaju mrtvi… Ako Harem i jest problem, zadnje je mjesto koje se treba istraživati jer na njemu niko nije zaradio milione niti će i ono će ostati u vlasništvu grada Stoca", dodao je Kaplan.

Dva harema koja trenutno postoje u Stocu su popunjenih kapaciteta. Jedan od njih je popunjen toliko da je nemoguće pronaći deset ukopnih mjesta, a drugi kako nam kažu "na oko ima mjesta", ali svako kopanje mezara u posljednjih pet godina je prekinuto nailaskom na posmrtne ostatke.

Šira slika – problem cijele BiH

Na pitanje kako se pitanje harema može gledati kao problem cijele BiH, Kaplan nam je kazao da je potrebno sve šire gledati.

"Namjera mnogih u ratu je bila da ovdje ne bude bošnjačkog uha. Sada 30 godina poslije, Stolac je upečatljivo mjesto gdje se i dalje govori da se nije odustalo od politike iz 1993. godine i slično. Sve ovo što se dešava u Stocu dešava se kroz veta, glasanja, interkonekcije, podršku Dodiku, u cijeloj BiH. HDZ-u se jedna teza mora svaki dan govoriti. Ondje gdje su u manjini žele da imaju sve što im pripada, majorizirani su, naravno ne trebaju im Bošnjaci birati člana Predsjedništva, ali tamo gdje su većina, zašto oni ne pokažu kakvi trebaju biti prema manjinama i da pokažu Bošnjacima da su bolji? Ondje gdje su u manjini traže sve, a gdje su u većini gaze ljude", zaključio je Kaplan.

Jednostrane odluke i nedostatak dijaloga

Građanin Stoca Ibrahim Krgo podsjeća da je harem stvar zajednice, a ne isključivo Islamske zajednice.

"Groblje je komunalno pitanje, a grad treba osigurati uslove. Islamska zajednica pruža uslugu, ali infrastruktura i planiranje su obaveza lokalne vlasti. Umjesto toga, odluke se donose jednostrano, bez razgovora, što stvara tenzije. Politika se ovdje rješava preko mrtvih, a to je najniži oblik manipulacije", kaže Krgo.

Ističe da je Harem na Radimlji dobio sve potrebne dozvole, da se nalazi na adekvatnoj perifernoj lokaciji, izvan grada jer se grad širi te da harem mora imati upravljanje.

"Ovdje imamo prekopavanje harema, gdje nema nikakve vlasti da niko ne može reći ne možeš se tu ukopati. Ja sam uvijek zagovarao da je ovo komunalni problem i da IZ treba biti samo za pružanje usluga, a aktivnosti oko harema da vodi gradska vlast", pojasnio je naš sagovornik.

Mišljenja je da je fundamentalni problem gdje većinska zajednica (HDZ i koalicija) razgovara o mjestu u kojem će se Bošnjaci ukopavati bez razgovora s Bošnjacima.

"Oni su odredili i novu lokaciju, alternativnu, koja je dosta manja i za kratki vremenski period bi se popunila, a i nema adekvatne infrastrukture. Bošnjake niko nije pitao i stvari se ne rade tako. Mnogo je takvih odluka, jednostranih. Trebamo komunikaciju u institucijama, a ne na sijelima. Ovdje strukture funkcionišu u dosta stvari, na obje strane i to se vidi po imovinskim kartonima", izjavio je Krgo te dodao da ni bošnjačka strana ovdje nije uradila dovoljno i akcentirao da se mora više razgovarati jer će uvijek biti preglasani.

Stolac bez djece i budućnosti?

Problem u Stocu je ipak mnogo veći. Iako su se građani vratili, sve je manje djece u školama i mnogi odlaze, uglavnom zbog politike ne zbog mjesta.

"Ovdje u Stocu se stvari mogu samo riješiti razgovorom i uzajamnim poštovanjem. Ovdje nisam čuo nijednog Hrvata da je rekao da nije trebalo rušiti džamije i nositi na smetljište, smatraju da je naša najveća krivica što smo se vratili. Ali, hvala običnom narodu, koji se vratio, na svoje. Ovaj grad nema djece ni bošnjačke ni hrvatske. Ovo je lijepo mjesto, ali sve je manje ljudi. Ovdje nema neke jake lokalne politike i onda se kaže da se ovdje ništa ne može riješiti dok se ne riješi na nivou BiH. Ovdje su Hrvati u većini, i ništa ne može proći, ali onda trebaju Bošnjaci raditi, kontinuirano izvještavati. Zašto je priča o Haremu tek sad došla u javnost? Što nije ranije? Trebamo više volonterskog aktivizma, pa da se nekim dešavanjima zaintrigiraju mediji i bez vertikale da nešto rade", zaključio je Krgo te pitao kako za Čovića Stolac može biti strateško pitanje i hrvatski grad kada je u njemu skoro pa pola građana nehrvatsko stanovništvo?

Uprkos političkim blokadama i prebacivanju odgovornosti, akcija u Radimlji pokazala je da obični ljudi mogu više od institucija.
Zajedništvo, solidarnost i volja da se izbori dostojanstvo umrlih učinili su da se Stolac upiše kao simbol borbe za temeljna ljudska prava.

Dok se vlasti bave tumačenjem parcela i granica, građani su pokazali da im je važnija suština - da svako ima pravo na miran i dostojanstven ukop. Za sada nije poznato u kojem smjeru će ići dalje aktivnosti te šta je u konačnici Harem, da li građevinsko ili poljoprivredno zemljište, i da li će u haremu u Radimlji biti ukopan iko i kada?